Želite posvojiti dijete? Odakle početi?
Obiteljski zakon
Članak 180.
(1) Posvojenje je poseban oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zaštite djeteta bez odgovarajuće roditeljske skrbi kojim se stvara trajni odnos roditelja i djeteta.
(2) Posvojitelji posvojenjem stječu pravo na roditeljsku skrb.
(3) Posvojenje se može zasnovati samo ako je u skladu s dobrobiti djeteta.
(4) U postupku zasnivanja posvojenja procjenjuju se osobine posvojitelja u odnosu na dobrobit djeteta.
(5) U postupcima posvojenja vodit će se računa o tome da braću i sestre posvajaju isti posvojitelji, ako je to moguće i ako bi to bilo u skladu s dobrobiti djeteta.
Članak 181.
(1) Posvojenje se može zasnovati do osamnaeste godine života djeteta.
(2) Dijete nepoznatog podrijetla može se posvojiti nakon isteka tri mjeseca od djetetova rođenja ili napuštanja djeteta.
Članak 182.
(1) Ne može se posvojiti krvni srodnik u ravnoj lozi, brat, odnosno sestra.
(2) Skrbnik ne može posvojiti svojega štićenika dok ga dužnosti skrbnika ne razriješi Hrvatski zavod za socijalni rad.
Članak 183.
(1) Ne može se posvojiti dijete maloljetnih roditelja.
(2) Iznimno, može se posvojiti dijete maloljetnih roditelja nakon godinu dana od rođenja djeteta ako nema izgleda da će se ono podizati u obitelji roditelja ili bake i djeda, odnosno drugih bližih srodnika.
(3) Za posvojenje iz stavka 2. ovoga članka potreban je pristanak maloljetnih roditelja.
Članak 184.
(1) Posvojitelj može biti osoba u dobi od najmanje dvadeset i jedne godine, koja je od posvojenika starija najmanje osamnaest godina.
(2) Ako postoje osobito opravdani razlozi, posvojitelj može biti i osoba mlađa od dvadeset i jedne godine, koja je od posvojenika starija najmanje osamnaest godina.
Članak 185.
Dijete mogu posvojiti bračni i izvanbračni drugovi zajednički, jedan bračni ili izvanbračni drug ako je drugi bračni ili izvanbračni drug roditelj ili posvojitelj djeteta, jedan bračni, odnosno izvanbračni drug uz pristanak drugog bračnog, odnosno izvanbračnog druga te osoba koja nije u braku ili izvanbračnoj zajednici.
Članak 186.
(1) Posvojiti dijete može hrvatski državljanin.
(2) Iznimno, posvojitelj može biti i strani državljanin ako je to u najboljem interesu djeteta.
(3) Ako su posvojitelj ili dijete strani državljani, posvojenje se može zasnovati samo uz prethodno odobrenje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.
Članak 187.
Posvojiti ne može osoba:
1. koja je lišena prava na roditeljsku skrb
2. koja je lišena poslovne sposobnosti ili
3. čije dosadašnje ponašanje i osobine upućuju na to da nije poželjno povjeriti joj roditeljsku skrb o djetetu.
Članak 200.
Procjenu podobnosti i prikladnosti za posvojenje i postupak zasnivanja posvojenja provodi Hrvatski zavod za socijalni rad.
Članak 201.
(1) Za procjenu podobnosti i prikladnosti za posvojenje nadležan je Hrvatski zavod za socijalni rad mjesta prebivališta, odnosno boravišta osoba koje imaju namjeru posvojiti.
(2) Postupak zasnivanja posvojenja po službenoj dužnosti provodi Hrvatski zavod za socijalni rad nadležan prema prebivalištu, odnosno boravištu djeteta.
Članak 202.
U postupku zasnivanja posvojenja javnost je isključena, a svi sudionici postupka su dužni poštovati pravo na zaštitu osobnih podataka.
Članak 203.
Prije pokretanja postupka za zasnivanje posvojenja bračni, odnosno izvanbračni drugovi ili osoba koja želi posvojiti podnijet će Hrvatskom zavodu za socijalni rad nadležnom prema svojem prebivalištu, odnosno boravištu pisanu prijavu namjere posvojenja i zahtjev za izdavanje mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje.
Članak 204.
(1) Hrvatski zavod za socijalni rad će na temelju prijave namjere posvojenja i zahtjeva za ocjenu podobnosti i prikladnosti za posvojenje utvrditi ispunjavaju li bračni, odnosno izvanbračni drugovi ili osoba koja želi posvojiti zakonske pretpostavke iz članaka 184. do 187. ovoga Zakona te procijeniti njihovu podobnost i prikladnost za posvojenje.
(2) Ako osobe koje su podnijele zahtjev za procjenu podobnosti i prikladnosti za posvojenje zadovoljavaju zakonske pretpostavke za posvojenje iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatski zavod za socijalni rad ih upućuje na obvezu sudjelovanja u programu stručne pripreme za posvojenje.
(3) Nakon provedene stručne pripreme za posvojenje iz stavka 2. ovoga članka i stručne procjene osoba koje žele posvojiti, Hrvatski zavod za socijalni rad će dati mišljenje o podobnosti i prikladnosti za posvojenje u roku od šest mjeseci od zaprimanja pisane prijave i zahtjeva.
(4) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom će propisati elemente koji se odnose na podobnost i prikladnost za posvojenje, sadržaj stručnoga mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje, metode utvrđivanja podobnosti i prikladnosti, sadržaj izvješća o djetetu, vođenje registra o potencijalnim posvojiteljima te način vođenja registra o posvojenjima.
Članak 205.
(1) Osobe koje prema mišljenju Hrvatskog zavoda za socijalni rad ispunjavaju zakonske pretpostavke za posvojenje dužne su sudjelovati u programu stručne pripreme za posvojenje.
(2) Poslove stručne pripreme za posvojenje obavljaju stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad ili druge ustanove socijalne skrbi nadležne prema prebivalištu, odnosno boravištu potencijalnih posvojitelja i organizacije civilnog društva ovlaštene za provođenje programa stručne pripreme za posvojitelje.
(3) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom će propisati uvjete koje moraju ispunjavati organizacije civilnog društva za provođenje programa stručne pripreme za posvojitelje, obvezan sadržaj i način provedbe programa stručne pripreme potencijalnih posvojitelja te uvjete stručne osposobljenosti radnika, kao i način vođenja dokumentacije u vezi s provedbom stručne pripreme potencijalnih posvojitelja.
Članak 206.
Hrvatski zavod za socijalni rad upoznat će potencijalne posvojitelje s pravom djeteta da od posvojitelja dozna da je posvojeno te će im se savjetovati da djetetu najkasnije do sedme godine kažu da je posvojeno, a ako je starije dobi, odmah nakon zasnivanja posvojenja.
Članak 207.
Hrvatski zavod za socijalni rad na temelju pozitivnog mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje potencijalne posvojitelje upisuje u registar potencijalnih posvojitelja.
Pravilnik o podobnosti i prikladnosti za posvojenje — NN 56/2025
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se elementi koji se odnose na podobnost i prikladnost za posvojenje, sadržaj stručnog mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje, metode utvrđivanja podobnosti i prikladnosti, sadržaj izvješća o djetetu, vođenje registra o potencijalnim posvojiteljima te način vođenja registra o posvojenjima.
Članak 3.
(1) Podobnost podrazumijeva elemente koji se odnose na pravne pretpostavke na strani potencijalnih posvojitelja u skladu s odredbama Obiteljskog zakona (»Narodne novine«, br. 103/15., 98/19., 47/20., 49/23. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 156/23., u daljnjem tekstu: Obiteljski zakon).
(2) Prikladnost podrazumijeva elemente koji se odnose na fizičke, psihičke i socijalne pretpostavke koje moraju imati potencijalni posvojitelji u odnosu na osobine i potrebe djeteta.
Članak 4.
Stručno mišljenje o podobnosti i prikladnosti za posvojenje izrađuje se u pisanom obliku i sadrži sljedeće:
1. podatke o identitetu potencijalnih posvojitelja: osobno ime, osobni identifikacijski broj, prebivalište/boravište, datum rođenja, mjesto rođenja, nacionalnost, državljanstvo, zanimanje, etničko podrijetlo, vjeroispovijest, bračni status, broj djece i njihova osobna imena i datume rođenja, osobna imena i datumi rođenja ostalih članova kućanstva potencijalnih posvojitelja
2. podatke o podobnosti i prikladnosti za posvojenje
3. podatke o životnim okolnostima na strani potencijalnih posvojitelja koje su dovele do podnošenja zahtjeva za izdavanje mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje
4. podatke o obiteljskoj povijesti (anamnezi): osobno ime roditelja, braće i sestara, njihovi datumi rođenja, zanimanja i zdravstveni status, podaci o odnosima između članova obitelji, podaci o društvenim vezama potencijalnih posvojitelja s rodbinom i prijateljima, očekivanja i mišljenja članova proširene obitelji o posvojenju ili međudržavnom posvojenju, ostalo (slobodno vrijeme, interesi, hobiji i sl.)
5. podatke o zdravstvenom statusu potencijalnih posvojitelja i medicinskoj povijesti
6. podatke o socijalnom okruženju
7. podatke o stambenom i materijalnom statusu potencijalnih posvojitelja
8. razloge i motivaciju za posvojenje
9. podatak o spremnosti za zasnivanje međudržavnog posvojenja
10. kompetencije potencijalnih posvojitelja za roditeljstvo u odnosu na određene osobine odnosno karakteristike djeteta
11. prijedlog i zaključak
12. naznaku nadležne područne jedinice Hrvatskog zavoda za socijalni rad, datum, potpis i pečat.
Članak 5.
(1) Metode kojima se utvrđuje podobnost i prikladnost za posvojenje su radnje i postupci koje primjenjuju stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad radi utvrđivanja uvjeta koje trebaju ispunjavati potencijalni posvojitelji za posvojenje.
(2) Stručni radnici iz stavka 1. ovoga članka su socijalni radnik, psiholog i pravnik.
Članak 6.
(1) Kada se osobe koje žele posvojiti dijete (u daljnjem tekstu: podnositelji zahtjeva) obrate područnoj jedinici Hrvatskog zavoda za socijalni rad nadležnoj prema mjestu svojeg prebivališta, odnosno boravišta pisanom prijavom namjere posvojenja i zahtjevom za izdavanje mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje, bit će odmah informirani o postupku posvojenja i zakonskim pretpostavkama za posvojenje te upoznati sa svrhom i značajem posvojenja, pravnim učincima posvojenja te pravima i dužnostima u odnosu roditelja i djece.
(2) Informiranje se vrši putem pisanih materijala i kroz razgovor sa stručnim radnikom – pravnikom.
(3) Podnositelji zahtjeva su po potrebi dužni osigurati prijevod svih stranih dokumenata po sudskom tumaču na hrvatski jezik te ako ne razumiju i ne govore hrvatski jezik, osigurati simultano prevođenje tijekom čitavog postupka za izdavanje mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje.
Članak 7.
(1) Zahtjevu za izdavanje mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje podnositelji zahtjeva dužni su priložiti:
1. rodni list
2. vjenčani list (za bračne drugove)
3. dokaz o postojanju izvanbračne zajednice (za izvanbračne drugove)
4. dokaz o državljanstvu
5. potvrdu liječnika o psihofizičkom zdravstvenom stanju
6. potvrdu poslodavca o zaposlenju odnosno dokaz o obavljanju samostalne djelatnosti
7. dokaz da se protiv podnositelja zahtjeva ni protiv članova njegova kućanstva ne vodi kazneni postupak za neko od sljedećih kaznenih djela:
– kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kaznena djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI.), kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznena djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznena djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI.), kaznena djela protiv zdravlja ljudi (glava XVIII.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
– kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kaznena djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI.), kaznena djela protiv osobne slobode (glava XIII.), kaznena djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznena djela protiv spolne slobode (glava XVI.), kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kaznena djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII.), kaznena djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24).
(2) Hrvatski zavod za socijalni rad će po službenoj dužnosti od nadležnih tijela pribaviti:
1. dokaz da podnositelj zahtjeva nije lišen prava na roditeljsku skrb
2. dokaz da podnositelj zahtjeva nije lišen poslovne sposobnosti
3. dokaz da podnositelj zahtjeva ni članovi njegova kućanstva nisu pravomoćno osuđeni za neko od kaznenih djela iz stavka 1. točke 7. ovoga članka
4. dokaz da podnositelj zahtjeva ni članovi njegova kućanstva nisu pravomoćno osuđeni za nasilje u obitelji
5. dokaz o prebivalištu/boravištu podnositelja zahtjeva.
(3) Strani državljani dužni su priložiti odgovarajuće dokaze iz stavka 1. točke 7. i stavka 2. ovog članka prema pravu strane države iz svih država u kojima su trajno boravili prije podnošenja zahtjeva, legalizirane u skladu sa zakonom kojim se uređuje legaliziranje isprava u međunarodnom prometu i prevedene po sudskom tumaču na hrvatski jezik.
Članak 8.
(1) Pri utvrđivanju podobnosti i prikladnosti za posvojenje socijalni radnik primjenjuje sljedeće radnje i postupke:
1. intervju sa svakim od podnositelja zahtjeva, zajednički i pojedinačno
2. obiteljsku procjenu uz upotrebu instrumenata socijalnog rada prema izboru i procjeni stručnjaka
3. procjenu potencijalnih roditeljskih sposobnosti te osobnih, obiteljskih i okolinskih čimbenika od značaja za roditeljstvo kao što su obiteljska socijalna integracija, resursi zajednice, rizik za zlostavljanje i zanemarivanje djece, procjena privrženosti bračnih odnosno izvanbračnih drugova
4. posjet na adresi stanovanja podnositelja zahtjeva
5. uvid u dokumentaciju iz članka 7. ovog Pravilnika
6. razgovor s bližim krvnim srodnicima i prijateljima podnositelja zahtjeva.
(2) Na temelju prikupljenih podataka iz stavka 1. ovog članka izrađuje se socijalna anamneza koja sadrži sljedeće podatke o potencijalnim posvojiteljima:
1. osobno ime, osobni identifikacijski broj, prebivalište/boravište, datum rođenja, mjesto i državu rođenja, nacionalnost, državljanstvo, etničko podrijetlo, vjeroispovijest, bračni status
2. podatke o obitelji i obiteljskim prilikama svakog od podnositelja zahtjeva
3. podatke o odnosima u obitelji tijekom djetinjstva svakog od podnositelja zahtjeva
4. podatke o motivaciji i razlozima za posvojenje te spremnosti za zasnivanje međudržavnog posvojenja
5. podatke o obrazovanju te radnoj sredini
6. podatke o zdravstvenom stanju i sposobnostima obnašanja roditeljske uloge – procjena mogućnosti provedbe roditeljskih zadaća s obzirom na osobna ograničenja u vezi zdravstvenog stanja, o čemu su potencijalni posvojitelji dužni unaprijed istinito obavijestiti socijalnog radnika i psihologa
7. podatke o materijalnim i financijskim prilikama, koje moraju biti takve da omogućavaju djetetu siguran razvoj
8. podatke o stambenim prilikama i uvjetima života
9. podatke o društvenim vezama
10. podatke o drugim bitnim događajima i okolnostima koje govore o podnositelju zahtjeva (slobodnom vremenu, interesima, hobijima i sl.)
11. osobine djece o kojima bi bili sposobni skrbiti
12. datum izrade socijalne anamneze
13. zaključak.
Članak 9.
(1) Pri utvrđivanju podobnosti i prikladnosti za posvojenje psiholog provodi sljedeće radnje i postupke:
1. intervju s podnositeljima zahtjeva, zajednički i pojedinačno
2. testiranje podnositelja zahtjeva uz obveznu primjenu jednog kliničkog psihologijskog testa i dva upitnika ispitivanja emocija i stavova
3. posjet na adresi stanovanja podnositelja zahtjeva
4. razgovor s podnositeljima zahtjeva, nakon obrade i upoznavanje s zaključnom ocjenom.
(2) Na temelju podataka iz stavka 1. ovog članka izrađuje se mišljenje psihologa koje sadrži sljedeće podatke:
1. osobno ime, osobni identifikacijski broj, prebivalište/boravište, datum rođenja i mjesto rođenja podnositelja zahtjeva
2. rezultate testiranja
3. dinamika odnosa u obitelji, zajednici života
4. odnosi s bližom rodbinom
5. slobodno vrijeme, interesi, hobiji
6. društvene veze
7. iskustvo s djecom
8. odgojni stavovi
9. procjena emocionalnog kapaciteta potencijalnih posvojitelja
10. podatke o očekivanjima od posvojenja
11. datum izrade stručnog mišljenja
12. zaključak.
Članak 10.
(1) Na temelju socijalne anamneze, procjene osobnih, obiteljskih čimbenika i čimbenika okruženja od značaja za roditeljske sposobnosti, mišljenja psihologa, preporuke stručnog tima o sposobnostima podnositelja zahtjeva, izrađuje se zajedničko stručno mišljenje prema traženim podacima iz članka 4. ovog Pravilnika.
(2) Stručno mišljenje iz stavka 1. ovog članka dostavlja se pisanim putem podnositeljima zahtjeva.
Članak 12.
(1) Hrvatski zavod za socijalni rad dužan je, u roku osam dana od dana dostave pozitivnog stručnog mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje potencijalnih posvojitelja, upisati potencijalne posvojitelje u registar potencijalnih posvojitelja iz članka 13. ovog Pravilnika.
(2) Hrvatski zavod za socijalni rad dužan je u roku osam dana od dana zaprimanja obavijesti Središnjeg tijela Republike Hrvatske za provedbu Haške konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem iz 1993. (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 7/13., u daljnjem tekstu: Konvencija) i stručnog mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje potencijalnih posvojitelja iz druge države ugovornice Konvencije, upisati potencijalne posvojitelje u registar potencijalnih posvojitelja iz članka 13. ovoga Pravilnika.