Čovjek bez prava je robSloboda počinje poznavanjem
vlastitih prava.
Uncategorised
- Detalji
- Autor: krznar
- Kategorija: Uncategorised
- Pregleda: 21
Nekretnine
Pregled službenih dokumenata
NN 81/15Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (pročišćeni tekst)Službeni pročišćeni tekstNN 94/17Ispravak Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (pročišćeni tekst)IspravakNN 52/25Zakon o izmjeni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravimaIzmjenaNN 63/19Zakon o zemljišnim knjigamaIzvorni tekstNN 128/22Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigamaIzmjene i dopuneNN 155/23Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službamaPovezani propis uz zemljišne knjige — čl. 52. st. 4.: dodatak na plaću službenika zemljišnoknjižnih odjela.NN 127/24Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigamaIzmjene i dopune
- Detalji
- Autor: krznar
- Kategorija: Uncategorised
- Pregleda: 13
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama
Hrvatski sabor
2097
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA
Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 25. listopada 2024. godine.
Klasa: 011-02/24-02/57
Urbroj: 71-10-01/1-24-2
Zagreb, 30. listopada 2024.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Zoran Milanović, v. r.
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA
Članak 1.
U Zakonu o zemljišnim knjigama (»Narodne novine«, br. 63/19., 128/22. i 155/23.) u članku 14. stavak 3. mijenja se i glasi:
»(3) Ručno vođene glavne knjige koje su prenesene u elektronički oblik trajno se čuvaju i pohranjuju u Središnjoj pismohrani zemljišnih knjiga.«.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
»(4) Zbirke isprava pohranjuju se u Središnju pismohranu zemljišnih knjiga kada ministar nadležan za poslove pravosuđa donese odluku da se pojedine zbirke isprava pohranjuju u Središnjoj pismohrani zemljišnih knjiga.«.
Članak 2.
Iza članka 14. dodaje se članak 14.a koji glasi:
»Članak 14.a
Središnja pismohrana zemljišnih knjiga obavlja stručne poslove vezane za nadzor nad zaštitom zemljišnih knjiga, vođenje evidencije za zemljišne knjige koje se nalaze u pismohrani, preuzimanje zemljišnih knjiga od nadležnih sudova, sređivanje i obradu preuzetih zemljišnih knjiga, snimanje ili pretvaranje u elektronički oblik te izdavanje preslika ručno vođenih zemljišnih knjiga. Središnja pismohrana zemljišnih knjiga prati propise iz područja zaštite i čuvanja građe, surađuje s Hrvatskim državnim arhivom te obavlja i druge poslove iz svoga djelokruga.«.
Članak 3.
U članku 28. stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) Pravo na pristup i pretraživanje podataka iz stavka 1. ovoga članka ima Ministarstvo financija, Porezna uprava i Hrvatski zavod za socijalni rad te upravna tijela županija odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na pružanje besplatne pravne pomoći, odvjetnici i javni bilježnici neposredno pri obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, a ostala javnopravna tijela na temelju odluke ministra nadležnog za poslove pravosuđa kada im je to potrebno za obavljanje poslova iz njihove nadležnosti.«.
Članak 4.
U članku 49. stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) U ispravama na temelju kojih se zahtijeva upis osoba protiv kojih se i u čiju se korist upis zahtijeva, neovisno o tome kada su sastavljene, osobe moraju biti navedene tako da ne postoji opasnost da ih se zamijeni s drugim osobama, a moraju biti navedeni i mjesto, dan, mjesec i godina sastavljanja isprave te osobni identifikacijski brojevi osoba protiv kojih se i u čiju se korist upis zahtijeva.«.
Iza stavka 5. dodaju se stavci 6. i 7. koji glase:
»(6) Isprava iz stavka 1. ovoga članka mora biti u elektroničkom obliku ili ispisana na elektroničkom odnosno mehaničkom uređaju.
(7) Odredba stavka 6. ovoga članka ne primjenjuje se na dan i mjesto sastavljanja isprave iz stavka 1. ovoga članka.«.
Članak 5.
U članku 57. stavku 1. riječi: »ispisanih mehaničkim sredstvom pisanja« brišu se.
Članak 6.
U članku 82. stavku 2. druga rečenica briše se.
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
»(3) Na brisanje zabilježbe iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 80. ovoga Zakona.«.
Članak 7.
U članku 92. stavku 4. riječi: »članka 89.« zamjenjuju se riječima: »članaka 88. i 89.«.
Članak 8.
U članku 98. stavku 2. riječ: »preoblikovanje« zamjenjuje se riječju: »prevođenje«.
Članak 9.
U članku 105. stavak 8. mijenja se i glasi:
»(8) Javni bilježnik putem kojeg stranka podnosi prijedlog za upis ili podnesak ne može odbiti podnošenje prijedloga za upis odnosno podneska, osim ako isprava koja je temelj za upis ima očite nedostatke koji dovode u sumnju vjerodostojnost isprave.«.
Članak 10.
U članku 106. ispred riječi: »Kad« dodaje se oznaka stavka: »(1)« te se dodaje stavak 2. koji glasi:
»(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je odluka koja je temelj za upis označena određenim stupnjem tajnosti, nadležno tijelo odluku nadležnom zemljišnoknjižnom sudu može dostaviti i neposredno ili putem ovlaštenog pružatelja poštanskih usluga.«.
Članak 11.
Članak 124. mijenja se i glasi:
»(1) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom određuje potrebnu funkcionalnu organizaciju rada zemljišnoknjižnih odjela, potrebnu organizacijsku strukturu i broj službenika zaposlenih u zemljišnoknjižnim odjelima te način i rokove stručnog osposobljavanja zemljišnoknjižnih službenika.
(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa uredit će pravilnikom mjerila za rad zemljišnoknjižnih odjela.«.
Članak 12.
»Članak 125. mijenja se i glasi:
(1) Stručnom ispitu za ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta može pristupiti službenik koji ima završenu razinu obrazovanja 7.1 sv ili 7.1 st Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (u daljnjem tekstu: HKO) i najmanje jednu godinu radnog iskustva na zemljišnoknjižnim poslovima u istoj razini obrazovanja.
(2) Stručnom ispitu za ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta može pristupiti službenik koji ima završenu razinu obrazovanja 6. sv ili 6. st HKO-a i najmanje tri godine radnog iskustva na zemljišnoknjižnim poslovima.
(3) Službenik pristupa polaganju stručnog ispita za ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta u roku od godine dana od stjecanja uvjeta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Stručni ispit iz stavaka 1. i 2. ovoga članka polaže se kod ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
(5) Program i način polaganja stručnog ispita iz stavaka 1. i 2. ovoga članka uredit će se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.«.
Članak 13.
U članku 126. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
»(3) Ako je u jednom zemljišnoknjižnom ulošku zaprimljeno više predmeta, sudac, sudski savjetnik ili ovlašteni zemljišnoknjižni referent, prema odluci predsjednika zemljišnoknjižnog odjela ili službenika kojega za to ovlasti predsjednik suda, može uzeti u rad predmete u tom zemljišnoknjižnom ulošku u kojima nije izrađen nacrt konačne odluke.«.
Članak 14.
U članku 137. stavku 3. iza prve rečenice dodaje se rečenica koja glasi:
»Kada drugi sud ili nadležno tijelo dostavi svoju odluku na provedbu upisa u zemljišnoj knjizi, rješenje kojim se odlučuje o dopustivosti tog upisa dostavit će se strankama putem onih opunomoćenika koji su naznačeni u odluci drugog suda odnosno nadležnog tijela kojom je određen upis u zemljišnu knjigu.«.
Članak 15.
Članak 139. mijenja se i glasi:
»Dostava pravnim osobama obavlja se odgovarajućom primjenom pravila parničnog postupka.«.
Članak 16.
U članku 154. stavku 3. iza riječi: »prigovora i žalbe« dodaje se riječ: »izbrisan«.
Članak 17.
U članku 166. stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) Za otpis i pripis zemljišnoknjižnom tijelu koje pripada istom vlasniku te za otvaranje novog zemljišnoknjižnog uloška nije potrebna isprava iz stavka 1. ovoga članka.«.
Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:
»(3) Ako stranka nije dostavila ispravu iz stavka 1. ovoga članka, sud će pozvati stranku da u roku od 30 dana dostavi ispravu iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Ako stranka u roku iz stavka 3. ovoga članka ne dostavi traženu ispravu, sud će odbiti provedbu iz stavka 1. ovoga članka.«.
Članak 18.
U članku 168. stavak 4. briše se.
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 4.
Članak 19.
Iznad članka 169. oznaka i naziv poglavlja III. te oznaka i naziv odjeljka A brišu se.
Članci 169. do 173. brišu se.
Članak 20.
Iznad članka 177. oznaka i naziv odjeljka C brišu se.
Članci 177. do 179. brišu se.
Članak 21.
U članku 182. stavak 5. briše se.
Članak 22.
U članku 183. stavku 3. iza prve rečenice dodaje se rečenica koja glasi: »Kada sud ili nadležno tijelo za katastar ocijeni da je potrebno, službenik nadležnog tijela za katastar sudjelovat će u postupku iz stavka 1. ovoga članka.«.
Članak 23.
U članku 184. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:
»(1) Sve radnje u postupku sastavljanja nacrta zemljišnoknjižnog uloška, radnje koje prethode sastavljanju nacrta zemljišnoknjižnog uloška i obavijesti, kao i raspravu za sastavljanje nacrta zemljišnoknjižnog uloška provodi sudski savjetnik ili ovlašteni zemljišnoknjižni referent.
(2) Sve radnje iz stavka 1. ovoga članka može provesti zemljišnoknjižni referent bez posebnog ovlaštenja, pod nadzorom sudskog savjetnika ili ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta.«.
Stavci 3. i 4. brišu se.
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 3.
Članak 24.
U članku 185. stavku 3. nakon riječi: »provođenje postupka obnove zemljišne knjige« zarez i riječi: »a nakon što prethodno pribavi mišljenje ministra nadležnog za poslove financija« brišu se.
Iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:
»(4) Ako sud zbog opravdanih razloga ne uspije u roku iz stavka 2. ovoga članka provesti sve radnje, dostavit će o tome izvješće ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa u kojem će obrazložiti razloge zbog kojih nije dovršio postupak.
(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa može zbog opravdanih razloga produžiti rok iz stavka 2. ovoga članka, a nakon što zaprimi izvješće iz stavka 4. ovoga članka.«.
Članak 25.
U članku 186.d stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) Javni bilježnik dužan je najkasnije do petog u mjesecu dostaviti nadležnom sudu i ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa izvještaj o ukupnom broju katastarskih čestica za koje su sastavljeni nacrti zemljišnoknjižnih uložaka.«.
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
»(3) Izvještaj iz stavka 2. ovoga članka sadrži i sve potrebne podatke za uplatu nagrade i naknade za rad javnog bilježnika.«.
Članak 26.
Članak 187. mijenja se i glasi:
»(1) O sastavljanju nacrta zemljišnoknjižnog uloška sastavlja se obavijest koja sadrži sve činjenice važne za sastavljanje nacrta zemljišnoknjižnog uloška i nacrt zemljišnoknjižnog uloška.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka sadrži napomenu da stranke u roku od 15 dana od dana zaprimanja obavijesti mogu pristupiti sudu radi ispravka osobnih podataka, a da u odnosu na ostale upise svoja prava mogu ostvariti u ispravnom postupku.
(3) Pod ispravkom osobnih podataka iz stavka 2. ovoga članka smatra se ispravak pogrešno, nepotpuno ili netočno unesenih podataka o imenu i prezimenu odnosno nazivu, prebivalištu odnosno sjedištu te OIB-u.
(4) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka, zajedno s kopijom katastarskog plana, dostavlja se osobama za koje je u postupku katarske izmjere utvrđeno da polažu prava na nekretnine za koje se sastavlja nacrt zemljišnoknjižnog uloška, osobama upisanima u zemljišnu knjigu, kartone zemljišta i polog isprava te knjigu položenih ugovora, kao i osobama za koje sud ocijeni da bi mogle imati pravni interes, uz odgovarajuću primjenu odredbi članka 190. stavka 3. ovoga Zakona.«.
Članak 27.
Iza članka 187. dodaju se članci 187.a i 187.b koji glase:
»Članak 187.a
(1) Kada se prilikom sastavljanja nacrta zemljišnoknjižnog uloška utvrdi da je potrebno održati raspravu, zakazat će se rasprava za sastavljanje uložaka na kojoj se utvrđuju sve činjenice važne za sastavljanje uloška, o čemu sud vodi zapisnik koji se uručuje nazočnim strankama.
(2) Rasprava za sastavljanje nacrta zemljišnoknjižnog uloška uvijek će se održati kada se na nekretninama ili dijelu nekretnine predlaže upis pravne ili fizičke osobe koja priloženim ispravama nije dokazala neprekinut niz stjecanja nekretnine od upisanih vlasnika do sebe, a u postupku predočavanja nadležno općinsko državno odvjetništvo nije se usuglasilo s predloženim upisom ako je u zemljišnoj knjizi za koju se postupak provodi na toj nekretnini upisano:
– vlasništvo Republike Hrvatske ili pravnih prednika Republike Hrvatske
– opće dobro
– javno dobro ili
– općenarodna imovina ili društveno vlasništvo bez upisanog nositelja prava korištenja.
(3) Zapisnik iz stavka 1. ovoga članka sadrži bitne izjave stranaka, podatke o ispravama koje su stranke predočile sudu te utvrđenje da je nacrt uloška sastavljen.
(4) Zapisnik iz stavka 1. ovoga članka potpisuju svi sudionici u postupku, a ako netko uskrati svoj potpis, u zapisniku će se navesti razlozi za to.
(5) Na raspravi za sastavljanje nacrta zemljišnoknjižnog uloška ne donosi se posebno rješenje.
(6) Na raspravu za sastavljanje zemljišnoknjižnog uloška pozivaju se osobe iz članka 187. stavka 4. ovoga Zakona, uz odgovarajuću primjenu odredbi članka 190. stavka 3. ovoga Zakona, uz napomenu da sudu dostave isprave potrebne za dokazivanje prava ili pravnih činjenica koje treba upisati i posebno upozorenje na odredbu članka 190. stavka 5. ovoga Zakona.
Članak 187.b
(1) Zemljišnoknjižni ulošci sastavljaju se prema pravilu da će svaka pojedina katastarska čestica činiti zasebno zemljišnoknjižno tijelo, za koje će se sastaviti poseban zemljišnoknjižni uložak, osim ako zakonom nije drukčije određeno.
(2) U jedan zemljišnoknjižni uložak upisat će se više katastarskih čestica koje nisu različito opterećene, a pripadaju istom vlasniku, ako on to zahtijeva prilikom sastavljanja uloška.«.
Članak 28.
U članku 190. stavku 1. riječi: »podaci prikupljeni u katastarskoj izmjeri« zamjenjuju se riječima: »popisnog lista sastavljenog u postupku katastarske izmjere odnosno predočavanja«, a iza riječi: »ili« dodaje se riječ: »podaci«.
U stavku 3. prva rečenica briše se.
Članak 29.
U članku 192. stavku 1. iza riječi: »i podaci isprava položenih u sudu« dodaju se riječi: »te podaci popisnog lista sastavljenog u postupku katastarske izmjere odnosno predočavanja«.
Članak 30.
U članku 196. stavku 1. riječ: »pisano« briše se.
Članak 31.
U članku 203. stavak 4. briše se.
Dosadašnji stavci 5. i 6. postaju stavci 4. i 5.
Članak 32.
U članku 216. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Ako sud smatra da je potrebno održati raspravu, rasprava za ispravak mora se održati u roku od 60 dana od dana isteka zadnjeg dana roka za podnošenje prijava i prigovora.«.
Članak 33.
Iznad članka 217. naziv glave V. mijenja se i glasi: »POJEDINAČNO PREVOĐENJE«.
Članak 217. mijenja se i glasi:
»Pojedinačno prevođenje u BZP-u za jednu ili više katastarskih čestica provodi se kada su podaci zemljišnih knjiga i katastra identični u odnosu na broj i površinu katastarske čestice.«.
Članak 34.
Članak 218. briše se.
Članak 35.
Članak 219. mijenja se i glasi:
»(1) Po potrebi, a najmanje jednom kvartalno, na zahtjev suda odnosno ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, provodi se postupak analize usklađenosti podataka o katastarskim česticama.
(2) Nakon izvršene analize iz stavka 1. ovoga članka katastarske čestice svrstavaju se u dvije skupine:
1. katastarske čestice potpuno identične u odnosu na podatke zemljišne knjige i katastarskog operata o broju i površini te
2. katastarske čestice čiji se podaci u zemljišnoj knjizi i katastarskom operatu razlikuju u odnosu na podatke o broju i površini katastarske čestice te nisu podobne za prevođenje bez provedbe prethodnog postupka usklađenja.«.
Članak 36.
U članku 220. riječ: »preoblikovanja« zamjenjuje se riječju: »prevođenja«.
Članak 37.
U članku 221. ispred riječi: »Kod provođenja« dodaje se oznaka stavka: »(1)«, riječ: »preoblikovanja« zamjenjuje se riječju: »prevođenja«, a riječ: »preoblikovanje« zamjenjuje se riječju: »prevođenje«.
Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
»(2) Sud neće donositi posebno rješenje o otpisu katastarskih čestica ako u postupku pojedinačnog prevođenja, a zbog otpisa katastarskih čestica, zemljišnoknjižni uložak dobije novi broj.«.
Članak 38.
U članku 222. stavku 1. riječ: »preoblikovanja« zamjenjuje se riječju: »prevođenja«.
Članak 39.
U članku 224. stavku 1. riječ: »preoblikovanje« zamjenjuje se riječju: »prevođenje«.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) Kada se prijavni list, koji je pregledalo i potvrdilo tijelo nadležno za katastar, provede u zemljišnoj knjizi, katastarske čestice osnovane u katastarskom operatu prevest će se u BZP-u.«.
Članak 40.
Članak 226. mijenja se i glasi:
»Kada se jedan zemljišnoknjižni uložak sastoji od više katastarskih čestica, a neke od njih nisu podobne za pojedinačno prevođenje, te će se katastarske čestice po službenoj dužnosti otpisati u novi zemljišnoknjižni uložak, o čemu sud neće donositi posebno rješenje.«.
Članak 41.
Članak 227. mijenja se i glasi:
»(1) Za katastarske čestice iz članka 219. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona sud će na prijedlog stranke, na temelju zahtjeva ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa ili tijela nadležnog za poslove katastra odnosno po službenoj dužnosti, provesti postupak usklađenja katastarskih čestica.
(2) Postupak iz stavka 1. ovoga članka provodi sudski savjetnik, ovlašteni zemljišnoknjižni referent ili neovlašteni zemljišnoknjižni referent pod nadzorom sudskog savjetnika ili ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta odgovarajućom primjenom članka 184. ovoga Zakona.
(3) U postupku iz stavka 1. ovoga članka posjedovnica se sastavlja na temelju postojećeg katastarskog operata, a vlastovnica i teretovnica sastavljaju se odgovarajućom primjenom članaka 187. do 192. ovoga Zakona.
(4) Na postupak iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 193. do 205. ovoga Zakona.«.
Članak 42.
U članku 228. riječ: »preoblikovana« zamjenjuje se riječju: »prevedena«.
Članak 43.
U članku 229. stavku 1. riječ: »preoblikovanja« zamjenjuje se riječju: »prevođenja«.
U stavku 2. riječ: »preoblikovani« zamjenjuje se riječju: »prevedeni«.
U stavku 4. riječ: »preoblikovanja« zamjenjuje se riječju: »prevođenja«.
Članak 44.
U članku 230. stavku 1. riječ: »preoblikovanja« zamjenjuje se riječju: »prevođenja«.
Članak 45.
U članku 231. stavcima 1., 2. i 3. riječ: »preoblikovanja« zamjenjuje se riječju: »prevođenja«.
Članak 46.
U članku 232. riječ: »preoblikovanju« zamjenjuje se riječju: »prevođenju«, a riječ: »preoblikovanja« zamjenjuje se riječju: »prevođenja«.
Članak 47.
U članku 233. stavku 1. riječ: »preoblikovanja« zamjenjuje se riječju: »prevođenja«, a riječ: »preoblikovanju« zamjenjuje se riječju: »prevođenju«.
U stavku 4. riječ: »preoblikovanja« zamjenjuje se riječju: »prevođenja«.
Članak 48.
Članak 233.a mijenja se i glasi:
»(1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa obračunat će iznos nagrade i naknade javnog bilježnika sukladno Pravilniku iz članka 186.i stavka 1. ovoga Zakona u roku od pet radnih dana od zaprimanja obavijesti i izvještaja iz članka 186.d stavka 2. ovoga Zakona, o čemu donosi rješenje koje sadrži nalog za isplatu.
(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se javnom bilježniku kojem se obavlja isplata i nadležnom sudu.
(4) Nadležni sud obavlja isplatu na temelju naloga za isplatu na temelju rješenja iz stavka 1. ovoga članka.«.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 49.
(1) Stručnom ispitu za ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta mogu pristupiti i službenici koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni na radnom mjestu zemljišnoknjižnog referenta te nakon položenog stručnog ispita za ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta mogu biti raspoređeni na radno mjesto ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta III. vrste neovisno o uvjetima utvrđenim za to radno mjesto u propisima koji se odnose na državne službenike.
(2) Stručnom ispitu za ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta mogu pristupiti i službenici koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni na radnom mjestu višeg zemljišnoknjižnog referenta te nakon položenog stručnog ispita za ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta mogu biti raspoređeni na radno mjesto ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta II. vrste neovisno o uvjetima utvrđenim za to radno mjesto u propisima koji se odnose na državne službenike.
Članak 50.
(1) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će odluku iz članka 1. ovoga Zakona u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će pravilnike iz članaka 11. i 12. ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 51.
Pravilnik o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (Zemljišnoknjižni poslovnik) (»Narodne novine«, br. 81/97., 109/02., 123/02., 153/02., 14/05. i 60/10.), Pravilnik o mjerilima za rad službenika u zemljišnoknjižnim odjelima (»Narodne novine«, br. 125/22.) i Pravilnik o programu i načinu polaganja posebnog stručnog ispita i imenovanju ovlaštenih zemljišnoknjižnih referenata (»Narodne novine«, br. 85/21.) ostaju na snazi do donošenja pravilnika iz članaka 11. i 12. ovoga Zakona.
Članak 52.
(1) Započeti postupci do dana stupanja na snagu ovoga Zakona provest će se prema odredbama Zakona o zemljišnim knjigama (»Narodne novine«, br. 63/19., 128/22. i 155/23.).
(2) Na isprave iz članka 49. Zakona koji je izmijenjen člankom 4. ovoga Zakona i na isprave iz članka 57. Zakona koji je izmijenjen člankom 5. ovoga Zakona, a koje su sastavljene prije stupanja na snagu ovoga Zakona ne primjenjuju se članci 4. i 5. ovoga Zakona.
Članak 53.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 022-02/24-01/42
Zagreb, 25. listopada 2024.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Gordan Jandroković, v. r.
- Detalji
- Autor: krznar
- Kategorija: Uncategorised
- Pregleda: 17
Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama
HRVATSKI SABOR
2359
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O PLAĆAMA U DRŽAVNOJ SLUŽBI I JAVNIM SLUŽBAMA
Proglašavam Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 15. prosinca 2023.
Klasa: 011-02/23-02/111
Urbroj: 71-10-01/1-23-2
Zagreb, 20. prosinca 2023.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Zoran Milanović, v. r.
ZAKON
O PLAĆAMA U DRŽAVNOJ SLUŽBI I JAVNIM SLUŽBAMA
I. UVODNE ODREDBE
Predmet Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje sustav plaća u državnoj službi i javnim službama: načela sustava plaća, vrednovanje radnih mjesta, ocjenjivanje učinkovitosti rada službenika i namještenika, plaća i dodaci na plaću, platna ljestvica i platni razredi, promicanje u plaći na temelju ocjene učinkovitosti rada, nagrađivanje službenika i namještenika za ostvarene radne rezultate, praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama te nadzor nad provedbom ovoga Zakona.
Primjena Zakona
Članak 2.
(1) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na službenike i namještenike u državnoj službi i javnim službama.
(2) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na djelatne vojne osobe, službenike i namještenike u Uredu predsjednika Republike Hrvatske, službenike i namještenike na Ustavnom sudu Republike Hrvatske, zaposlenike u državnim tijelima osnovanim zakonom kojim se uređuje sigurnosno-obavještajni sustav Republike Hrvatske te na zaposlenike u Državnom uredu za reviziju, Agenciji za elektroničke medije, Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji, Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti, Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo te umjetnike i zaposlenike tehnike u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu i Ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado, osim odredaba koje se odnose na osnovicu za obračun plaće.
(3) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na zaposlenike u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu i druge zaposlenike izaslane u inozemstvo.
(4) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na zaposlenike iz drugih država koji zasnivaju radni odnos na određeno vrijeme u sustavu znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske na radnim mjestima financiranim iz financijskih instrumenata Europske unije i međunarodnih instrumenata.
(5) Na osobe zaposlene na poslovima podrške ministru te u Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske i Uredu predsjednika Hrvatskoga sabora, sukladno zakonu kojim se uređuje sustav državne uprave, primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na vrednovanje radnih mjesta i osnovnu plaću te dodatak za radni staž.
Pojmovi u ovom Zakonu
Članak 3.
Pojedini pojmovi u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:
1. državna tijela su tijela državne uprave, pravosudna tijela, stručna služba Hrvatskoga sabora, Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Glavno tajništvo Vlade Republike Hrvatske, uredi i druge stručne službe Vlade Republike Hrvatske, Pučkog pravobranitelja, Pravobranitelja za djecu, Pravobranitelja za ravnopravnost spolova, Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Povjerenika za informiranje, Državnog izbornog povjerenstva, Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Povjerenstva za fiskalnu politiku i druga tijela koja se osnivaju za obavljanje državne službe
2. javne službe su:
a) pravne osobe koje su kao proračunski korisnici državnog proračuna navedeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika
b) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje
c) osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu sukladno posebnom propisu kojim se uređuje odgoj i obrazovanje
d) ostale pravne osobe iz sustava znanosti i obrazovanja kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu i
e) javne ustanove kojima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje osigurava sredstva za plaće u okviru sredstava za troškove pružanja zdravstvene zaštite osiguranim osobama
3. službenici i namještenici su državni službenici i namještenici te zaposlenici u javnim službama
4. čelnik državnog tijela je čelnik utvrđen posebnim propisom
5. čelnik javne službe je čelnik ustanove ili druge pravne osobe koja se smatra javnom službom u smislu ovoga Zakona.
Rodna neutralnost izraza
Članak 4.
Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.
Pravo na plaću
Članak 5.
Službenik i namještenik ima pravo na plaću i naknade pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom, drugim propisima i kolektivnim ugovorima.
II. NAČELA SUSTAVA PLAĆA
Načelo jednakosti plaća
Članak 6.
(1) Službenicima i namještenicima isplaćuje se jednaka plaća za jednak rad odnosno rad jednake vrijednosti.
(2) Žene i muškarci koji obavljaju jednak rad odnosno rad jednake vrijednosti u državnoj službi i javnim službama imaju pravo na jednaku plaću.
Načelo transparentnosti plaća
Članak 7.
(1) Podaci o elementima za obračun plaće za radna mjesta u državnoj službi objavljuju se na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.
(2) Podaci o elementima za obračun plaće za radna mjesta u javnim službama objavljuju se na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za rad.
Načelo zabrane diskriminacije
Članak 8.
U postupku ostvarivanja prava iz ovoga Zakona zabranjena je diskriminacija na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovinskog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genskog nasljeđa, rodnog identiteta ili spolne orijentacije.
III. VREDNOVANJE RADNIH MJESTA
Standardna mjerila za vrednovanje i klasifikaciju radnih mjesta
Članak 9.
(1) Radna mjesta u državnoj službi i javnim službama vrednuju se primjenom standardnih mjerila za vrednovanje i klasifikaciju radnih mjesta propisanih ovim Zakonom.
(2) Standardna mjerila za vrednovanje i klasifikaciju radnih mjesta su:
a) KOMPETENCIJE:
– potrebna razina formalnog obrazovanja za obavljanje poslova određenog radnog mjesta (potreban stupanj obrazovanja)
– potrebno radno iskustvo
– državni ispit, posebni stručni ispiti, licencije, dodatna znanja i vještine potrebne za obavljanje poslova
b) SLOŽENOST:
– složenost poslova na radnome mjestu
– raznovrsnost poslova i područja rada
– samostalnost u radu
c) ODGOVORNOST I UTJECAJ NA DONOŠENJE ODLUKA:
– odgovornost i utjecaj na donošenje odluka u državnom tijelu ili javnoj službi
– odgovornost za život, zdravlje i sigurnost ljudi te odgovornost za širi utjecaj na društvo
d) SURADNJA I KOMUNIKACIJA:
– suradnja s drugim tijelima i institucijama
– komunikacija i rad sa strankama
– suradnja unutar državnog tijela ili javne službe
e) UPRAVLJANJE:
– raznovrsnost i kompleksnost područja kojima se upravlja
– razina upravljanja
f) POSEBNI UVJETI RADA
– opasnost za vlastiti život i zdravlje u obavljanju poslova te nepovoljni radni uvjeti koji su stalno obilježje radnog mjesta.
(3) Način primjene standardnih mjerila u postupku vrednovanja i klasifikacije radnih mjesta u državnim tijelima i javnim službama utvrđuje uredbom Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) na prijedlog tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.
(4) Prijedlog uredbe iz stavka 3. ovoga članka dostavlja se na mišljenje sindikatima reprezentativnim za pregovaranje o sklapanju kolektivnog ugovora koji se primjenjuje na državne službenike i namještenike i sindikatima reprezentativnim za pregovaranje o sklapanju temeljnog kolektivnog ugovora za javne službenike i namještenike te udrugama sindikata više razine koje su reprezentativne za sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini. Ako sindikati ne dostave mišljenje u roku od 15 dana, smatra se da su suglasni s prijedlogom.
IV. OCJENJIVANJE UČINKOVITOSTI RADA
Ocjenjivanje učinkovitosti rada službenika i namještenika
Članak 10.
(1) Učinkovitost rada službenika i namještenika ocjenjuje se jednom godišnje za prethodnu kalendarsku godinu.
(2) Ocjene učinkovitosti rada su:
– izvrstan
– naročito uspješan
– uspješan
– zadovoljava
– ne zadovoljava.
(3) Odluku o ocjeni učinkovitosti rada službenika i namještenika donosi čelnik državnog tijela ili čelnik javne službe odnosno osoba koju oni ovlaste na način, u postupku i prema kriterijima propisanim uredbama iz stavaka 8. i 9. ovoga članka. Čelnik državnog tijela ili javne službe može ovlastiti jednu ili više osoba za donošenje odluke o ocjeni učinkovitosti rada službenika i namještenika.
(4) Službenika koji je čelnik državnog tijela ocjenjuje čelnik tijela koje ga je imenovalo na dužnost odnosno osoba koju on za to ovlasti.
(5) Službenika koji je čelnik javne službe ocjenjuje tijelo koje ga je imenovalo na dužnost.
(6) Državnom službeniku i namješteniku koji je ocijenjen ocjenom »ne zadovoljava« prestaje državna služba u skladu s propisima o državnim službenicima.
(7) Službeniku i namješteniku u javnoj službi koji je ocijenjen ocjenom »ne zadovoljava« prestaje služba redovitim otkazom u skladu s općim propisom o radu.
(8) Postupak, kriterije i način ocjenjivanja učinkovitosti rada službenika i namještenika u državnim tijelima propisuje Vlada uredbom na prijedlog tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.
(9) Postupak, kriterije i način ocjenjivanja učinkovitosti rada službenika i namještenika u javnim službama propisuje Vlada uredbom na prijedlog tijela državne uprave nadležnog za rad.
(10) Prijedlog uredbe iz stavka 8. ovoga članka dostavlja se na mišljenje sindikatima reprezentativnim za pregovaranje o sklapanju kolektivnog ugovora koji se primjenjuje na državne službenike i namještenike te udrugama sindikata više razine koje su reprezentativne za sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini. Ako sindikati ne dostave mišljenje u roku od 15 dana, smatra se da su suglasni s prijedlogom.
(11) Prijedlog uredbe iz stavka 9. ovoga članka dostavlja se na mišljenje sindikatima reprezentativnim za pregovaranje o sklapanju temeljnog kolektivnog ugovora za javne službenike i namještenike te udrugama sindikata više razine koje su reprezentativne za sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini. Ako sindikati ne dostave mišljenje u roku od 15 dana, smatra se da su suglasni s prijedlogom.
(12) Zbog specifičnosti policijskih poslova ministar unutarnjih poslova, uz kriterije određene uredbom iz stavka 8. ovoga članka, pravilnikom utvrđuje posebne kriterije za ocjenjivanje učinkovitosti rada policijskih službenika.
(13) Zbog specifičnosti poslova pojedinih javnih službi ministar nadležan za pojedinu javnu službu, uz kriterije određene uredbom iz stavka 9. ovoga članka, pravilnikom utvrđuje posebne kriterije za ocjenjivanje učinkovitosti rada službenika i namještenika u tim javnim službama.
(14) Prijedlog pravilnika iz stavka 12. ovoga članka dostavlja se na mišljenje sindikatima reprezentativnim za pregovaranje o sklapanju kolektivnog ugovora koji se primjenjuje na državne službenike i namještenike te udrugama sindikata više razine koje su reprezentativne za sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini. Ako sindikati ne dostave mišljenje u roku od 15 dana, smatra se da su suglasni s prijedlogom.
(15) Prijedlog pravilnika iz stavka 13. ovoga članka dostavlja se na mišljenje sindikatima reprezentativnim za pregovaranje o sklapanju granskog kolektivnog ugovora za javne službenike i namještenike u određenoj djelatnosti te udrugama sindikata više razine koje su reprezentativne za sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini. Ako sindikati ne dostave mišljenje u roku od 15 dana, smatra se da su suglasni s prijedlogom.
V. PLAĆA I DODACI NA PLAĆU
1. PLAĆA
Plaća u državnoj službi i javnim službama
Članak 11.
Plaća službenika i namještenika sastoji se od osnovne plaće i dodataka na osnovnu plaću utvrđenih ovim Zakonom te ostalih primitaka u skladu s ovim Zakonom i općim propisom o radu.
Osnovna plaća
Članak 12.
(1) Osnovna plaća je plaća koju službenik i namještenik ostvaruje za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je raspoređen ili za koje je sklopio ugovor o radu za redovan rad u punom radnom vremenu za razdoblje od jednog mjeseca.
(2) Osnovna plaća je umnožak koeficijenta za obračun plaće radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen ili za koje je sklopio ugovor o radu i osnovice za obračun plaće.
(3) Ako je osnovna plaća iz stavka 2. ovoga članka manja od minimalne plaće propisane posebnim propisom, osnovnom plaćom smatra se minimalna plaća.
(4) Ako službenik i namještenik radi u nepunom radnom vremenu, pripada mu plaća razmjerno radnom vremenu na koje je zaposlen.
(5) Osnovna plaća u smislu ovoga Zakona je plaća u brutoiznosu.
Osnovica za obračun plaće
Članak 13.
(1) Osnovica za obračun plaće utvrđuje se kolektivnim ugovorom.
(2) Ako se kolektivnim ugovorom ne ugovori visina osnovice do donošenja državnog proračuna Republike Hrvatske za iduću godinu, utvrdit će je odlukom Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada).
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka osnovica za obračun plaće ne može biti niža od iznosa zadnje ugovorene osnovice.
(4) Osnovica se utvrđuje u brutoiznosu.
Koeficijent za obračun plaće
Članak 14.
(1) Koeficijenti za obračun plaće radnih mjesta u državnoj službi i javnim službama utvrđuju se na temelju provedenog vrednovanja radnih mjesta primjenom standardnih mjerila za vrednovanje i klasifikaciju radnih mjesta propisanih ovim Zakonom.
(2) Koeficijent za obračun plaće radnog mjesta utvrđuje se u okviru raspona koeficijenata platnog razreda u koje je razvrstano radno mjesto.
(3) Nazive radnih mjesta, uvjete za raspored, klasifikaciju radnih mjesta i pripadajući platni razred te koeficijente za obračun plaće u državnim tijelima utvrđuje Vlada uredbom na prijedlog tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, uz prethodno mišljenje Vijeća za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama.
(4) Nazive radnih mjesta, uvjete za raspored, klasifikaciju radnih mjesta i pripadajući platni razred te koeficijente za obračun plaće u javnim službama utvrđuje Vlada uredbom na prijedlog tijela državne uprave nadležnog za rad, uz prethodno mišljenje Vijeća za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama.
(5) Tijelo državne uprave nadležno za rad daje prijedlog iz stavka 4. ovoga članka na temelju obrazloženog zahtjeva tijela državne uprave u čije upravno područje pripadaju poslovi pojedine javne službe odnosno tijela koje je bilo stručni nositelj izrade posebnog propisa kojim je pojedina javna služba osnovana.
(6) Prijedlog uredbe iz stavka 3. ovoga članka dostavlja se na mišljenje sindikatima reprezentativnim za pregovaranje o sklapanju kolektivnog ugovora koji se primjenjuje na državne službenike i namještenike te udrugama sindikata više razine koje su reprezentativne za sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini. Ako sindikati ne dostave mišljenje u roku od 15 dana, smatra se da su suglasni s prijedlogom.
(7) Prijedlog uredbe iz stavka 4. ovoga članka dostavlja se na mišljenje sindikatima reprezentativnim za pregovaranje o sklapanju temeljnog kolektivnog ugovora za javne službenike i namještenike te udrugama sindikata više razine koje su reprezentativne za sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini. Ako sindikati ne dostave mišljenje u roku od 15 dana, smatra se da su suglasni s prijedlogom.
Koeficijent za obračun plaće vježbenika (pripravnika)
Članak 15.
Vježbenik (pripravnik) ima pravo na koeficijent za obračun plaće u visini od 90 % vrijednosti koeficijenta za obračun plaće radnog mjesta na koje je raspoređen.
Cijena sata rada
Članak 16.
(1) Cijena sata rada izračunava se dijeljenjem osnovne plaće službenika i namještenika uvećane za dodatak za radni staž s mjesečnim fondom sati.
(2) Cijena sata rada iz stavka 1. ovoga članka koristi se za obračun plaće, naknade plaće i dodataka na plaću kada se obračunavaju za određeni broj sati rada.
2. DODACI NA OSNOVNU PLAĆU
Dodaci na osnovnu plaću
Članak 17.
(1) Dodaci na osnovnu plaću su:
1. dodatak za radni staž
2. dodatak za učinkovitost rada
3. dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini
4. dodatak za policijsko zvanje
5. dodatak za rad u izvanrednim radnim okolnostima
6. dodaci za posebne oblike organizacije rada.
(2) Dodatak iz stavka 1. točke 1. ovoga članka obračunava se na osnovnu plaću.
(3) Dodaci iz stavka 1. točaka 2. – 4. obračunavaju se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž.
(4) Dodaci iz stavka 1. točaka 5. i 6. obračunavaju se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž, ali samo za sate rada odrađene u propisanim uvjetima odnosno oblicima rada.
Dodatak za radni staž
Članak 18.
(1) Dodatak za radni staž iznosi 0,5 % na osnovnu plaću za svaku navršenu godinu radnog staža.
(2) Službeniku i namješteniku se za rad u nepunom radnom vremenu radni staž računa kao da je radio u punom radnom vremenu.
(3) Radni staž je vrijeme rada koje se prema propisima mirovinskog osiguranja računa u staž osiguranja i za koje su plaćeni doprinosi u Republici Hrvatskoj, a koje je provedeno u:
− radnom odnosu
− samostalnom obavljanju profesionalne djelatnosti u skladu s posebnim propisima
− profesionalnom obavljanju dužnosti u tijelima javne vlasti i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na koju je osoba izabrana ili imenovana
− obavljanju poslova obrtnika upisanog u odgovarajući registar
− obavljanju samostalne djelatnosti.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, u radni staž se uračunava i radni staž ostvaren u inozemstvu, pod uvjetom da se on računa u Republici Hrvatskoj u staž osiguranja za mirovinu odnosno ako je tako regulirano međunarodnim ugovorima (sporazumima) Republike Hrvatske i pojedinih drugih država ili se radi o stažu ostvarenom u zemljama Europske unije nakon 1. srpnja 2013. ili se radi o stažu ostvarenom u institucijama Europske unije, Europskog gospodarskog prostora i u Švicarskoj Konfederaciji te međunarodnim organizacijama i institucijama.
(5) Staž osiguranja s povećanim trajanjem računa se u radni staž samo u stvarnom trajanju.
Dodatak za učinkovitost rada
Članak 19.
(1) Dodatak na plaću za učinkovitost rada isplaćuje se službeniku i namješteniku na temelju ocjena njegove učinkovitosti rada.
(2) Službenik i namještenik stječe 6 bodova kada je za prethodnu kalendarsku godinu ocijenjen ocjenom »izvrstan«.
(3) Službenik i namještenik stječe 4 boda kada je za prethodnu kalendarsku godinu ocijenjen ocjenom »naročito uspješan«.
(4) Službenik i namještenik stječe 2 boda kada je za prethodnu kalendarsku godinu ocijenjen ocjenom »uspješan«.
(5) Službenik i namještenik koji je u prethodnoj kalendarskoj godini ocijenjen ocjenom »zadovoljava« ili »ne zadovoljava« ne stječe bodove.
(6) Visina dodatka na plaću određuje se prema ukupnom broju bodova ostvarenih na temelju ocjena učinkovitosti rada u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(7) Dodatak na plaću za učinkovitost rada obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž i iznosi:
− za ostvarenih najmanje 12 bodova – 3 %
− za ostvarena najmanje 24 boda – 6 %
− za ostvarenih najmanje 36 bodova – 9 %
− za ostvarenih najmanje 48 bodova – 12 %
− za ostvarenih najmanje 60 bodova – 15 %
− za ostvarena najmanje 72 boda – 18 %
− za ostvarena najmanje 84 boda – 21 %
− za ostvarenih najmanje 96 bodova – 24 %
− za ostvarenih najmanje 108 bodova – 27 %
− za ostvarenih najmanje 120 bodova – 30 %.
(8) Ocjena učinkovitosti rada i broj ostvarenih bodova unose se u Registar zaposlenih u državnoj službi i javnim službama.
Dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini
Članak 20.
(1) Službenik i namještenik ostvaruje pravo na dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini u visini od:
– 5 % ako ima završen sveučilišni specijalistički studij (spec. ili univ. spec. – razina VII.2. Hrvatskog kvalifikacijskog okvira ili završen poslijediplomski stručni studij koji se izvodi na sveučilištu – kratica mr. uz naznaku struke – predbolonjski studiji)
– 8 % ako ima akademski stupanj magistra znanosti
– 15 % ako ima akademski stupanj doktora znanosti ili doktora umjetnosti.
(2) Dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž.
(3) Službenik i namještenik ostvaruje pravo na dodatak iz stavka 1. ovoga članka ako završen sveučilišni specijalistički studij, magisterij odnosno doktorat znanosti ili doktorat umjetnosti nije uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta, ali se odnosi na područje kojim se službenik bavi u okviru poslova svog radnog mjesta.
(4) O pravu državnih službenika na dodatak iz stavka 1. ovoga članka odlučuje rješenjem čelnik državnog tijela ili službena osoba u čijem je opisu poslova rješavanje o upravnoj stvari, sukladno propisima o ustrojstvu državnog tijela.
(5) Odluku o pravu službenika i namještenika u javnim službama na dodatak iz stavka 1. ovoga članka donosi čelnik javne službe ili ovlaštena osoba. Odluka mora biti obrazložena.
(6) Dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno se isključuju.
Dodatak za policijsko zvanje i zvanje službenika pravosudne policije
Članak 21.
(1) Službenik ostvaruje pravo na dodatak za policijsko zvanje i zvanje službenika pravosudne policije stjecanjem zvanja sukladno posebnom propisu kojim se utvrđuju zvanja policijskih službenika i službenika pravosudne policije.
(2) Visinu dodatka za zvanja policijskih službenika utvrđuje Vlada uredbom na prijedlog tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove.
(3) Visinu dodatka za zvanja službenika pravosudne policije utvrđuje Vlada uredbom na prijedlog tijela državne uprave nadležnog za poslove pravosuđa.
(4) Iznos dodatka iz stavka 1. ovoga članka može iznositi do 12 % osnovne plaće uvećane za dodatak za radni staž.
Dodatak za rad u izvanrednim radnim okolnostima
Članak 22.
(1) Službenik i namještenik ostvaruje pravo na dodatak za rad u izvanrednim radnim okolnostima odnosno za vrijeme obavljanja poslova u okolnostima koje se javljaju povremeno ili privremeno i od službenika i namještenika zahtijevaju dodatni napor i angažman u odnosu na redovite okolnosti obavljanja poslova radnog mjesta.
(2) Izvanredne radne okolnosti iz stavka 1. ovoga članka ne predstavljaju stalno obilježje radnog mjesta i nisu vrednovane pri utvrđivanju koeficijenta za obračun plaće određenog radnog mjesta.
(3) Dodatak iz stavka 1. ovoga članka obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž, ali samo za sate rada odrađene u izvanrednim radnim okolnostima.
(4) Izvanredne radne okolnosti i visina dodatka za rad u izvanrednim radnim okolnostima u državnoj službi i u javnim službama utvrđuju se kolektivnim ugovorima.
Dodaci za različite oblike organizacije rada
Članak 23.
(1) Dodaci na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž za različite oblike organizacije rada su:
a) dodatak za prekovremeni rad
b) dodatak za rad noću u vremenu od 22:00 sata do 6:00 sati sljedećeg dana
c) dodatak za rad u drugoj smjeni kada službenik i namještenik radi u smjenama (za rad, u pravilu, u vremenu od 14:00 sati do 22:00 sata)
d) dodatak za rad u turnusu (mijenjanje smjena na način da službenik i namještenik radi po dinamici 12 – 24 – 12 – 48 sati)
e) dodatak za rad subotom
f) dodatak za rad nedjeljom
g) dodatak za rad na dan blagdana i rad u neradni dan utvrđen zakonom kojim se utvrđuju blagdani, spomendani i neradni dani u Republici Hrvatskoj
h) dodatak za dvokratni rad (rad u jednom danu s prekidom duljim od 90 minuta između rada u prvoj i rada u drugoj smjeni)
i) dodatak za pripravnost za rad
j) dodatak za rad organiziran na drukčiji način za policijske službenike koji rade na poslovima osiguranja sigurnosti ljudi i imovine.
(2) Svaki od dodataka iz stavka 1. ovoga članka obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž za odrađene sate odnosno sate provedene u pripravnosti te se tako dobiveni iznosi zbrajaju s osnovnom plaćom uvećanom za dodatak za radni staž.
(3) Dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju, osim kumuliranja dodatka za rad u drugoj smjeni, dodatka za rad u turnusu i dodatka za dvokratni rad u istom danu.
(4) Visina dodataka iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se kolektivnim ugovorima.
Uređivanje prava kolektivnim ugovorom i drugim aktima
Članak 24.
(1) Kolektivnim ugovorom mogu se urediti druga materijalna prava službenika i namještenika koja nisu uređena ovim Zakonom.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju okolnosti koje dovode u pitanje redovito obavljanje poslova iz djelokruga državnog tijela odnosno javne službe, kolektivnim ugovorom može se utvrditi poseban dodatak na osnovnu plaću zbog rada u tim okolnostima najviše do 20 % osnovne plaće uvećane za dodatak na plaću za radni staž.
(3) Kolektivnim ugovorima ne mogu se ugovarati uvećanja koeficijenata za obračun plaće odnosno dodaci na koeficijente.
3. ISPLATA PLAĆE
Isplata plaće
Članak 25.
(1) Plaća i naknada plaće isplaćuju se jednom mjesečno, za prethodni mjesec.
(2) Plaća se isplaćuje najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, a od jedne do druge isplate plaće, u pravilu, ne smije proći više od 31 dan. Ako na dan dospijeća isplata nije moguća zbog neradnog dana, blagdana ili više sile, tada se isplaćuje u iduća dva radna dana od dospijeća.
(3) Plaća i naknada plaće isplaćuju se na transakcijski račun službenika i namještenika.
(4) Plaće i naknade plaće službenika i namještenika u državnoj službi i javnim službama obračunavaju se i isplaćuju putem informacijskog sustava za centralizirani obračun plaća kojim upravlja tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose.
(5) Službenik i namještenik koji je izostao s posla bez opravdanog razloga nema pravo na plaću i naknadu plaće za sate izostanka.
VI. PLATNA LJESTVICA I PLATNI RAZREDI
Platna ljestvica
Članak 26.
(1) Platnu ljestvicu čini 16 platnih razreda.
(2) Koeficijenti za obračun plaće u platnoj ljestvici određuju se u rasponu od 1,00 do 8,00.
(3) Rasponi koeficijenata u platnim razredima u okviru jedinstvene platne ljestvice za državna tijela i javne službe utvrđuju se uredbom Vlade na prijedlog tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.
Platni razredi
Članak 27.
(1) Radna mjesta službenika i namještenika razvrstavaju se u platne razrede na temelju vrednovanja radnih mjesta primjenom standardnih mjerila za vrednovanje i klasifikaciju.
(2) Radna mjesta u državnim tijelima razvrstavaju se u platne razrede uredbom iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Radna mjesta u javnim službama razvrstavaju se u platne razrede uredbom iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona.
VII. PROMICANJE U PLAĆI NA TEMELJU OCJENE UČINKOVITOSTI RADA
Promicanje u plaći na temelju ocjene učinkovitosti rada
Članak 28.
(1) Službenik i namještenik se promiče u plaći stjecanjem prava na dodatak na plaću za učinkovitost rada iz članka 19. ovoga Zakona.
(2) Službenik i namještenik stječe pravo na dodatak na plaću kada na temelju ocjena učinkovitosti rada ostvari potreban broj bodova u skladu s člankom 19. stavkom 7. ovoga Zakona.
(3) Službenik i namještenik tijekom službe odnosno radnog odnosa zadržava ostvareni broj bodova na temelju ocjene učinkovitosti rada, neovisno o promjeni radnog mjesta i promjeni državnog tijela ili javne službe u kojoj je zaposlen.
Ograničenje promicanja u plaći
Članak 29.
(1) Tijekom jedne kalendarske godine najviše 5 % od ukupnog broja zaposlenih službenika i namještenika državnog tijela ili javne službe može dobiti ocjenu »izvrstan«.
(2) Tijekom jedne kalendarske godine najviše 15 % od ukupnog broja zaposlenih službenika i namještenika državnog tijela ili javne službe može dobiti ocjenu »naročito uspješan«.
(3) Ukupan broj zaposlenih službenika i namještenika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje se na posljednji dan kalendarske godine za koju se službenici i namještenici ocjenjuju.
(4) Čelnik tijela osniva Odbor za preispitivanje prijedloga ocjena. Sastav i način rada Odbora propisuje Vlada uredbama iz članka 10. stavaka 8. i 9. ovoga Zakona.
(5) Obrazloženi prijedlog ocjena »izvrstan« i »naročito uspješan« razmatra Odbor za preispitivanje prijedloga ocjena radi usklađivanja prijedloga s ograničenjima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
VIII. NAGRAĐIVANJE SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA ZA OSTVARENE RADNE REZULTATE
Novčana nagrada za radne rezultate (bonus)
Članak 30.
(1) Službenik i namještenik može ostvariti pravo na jednokratnu novčanu nagradu za radne rezultate (bonus) koje je ostvario tijekom jedne kalendarske godine.
(2) Pravo na novčanu nagradu iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje službenik i namještenik koji je svojim radom tijekom kalendarske godine postigao iznimne rezultate.
(3) Kriterije za dodjelu novčane nagrade iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje pravilnikom čelnik državnog tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije u državnom proračunu za službenike i namještenike državnih tijela odnosno javnih službi iz svog razdjela.
(4) Visina novčane nagrade iz stavka 1. ovoga članka za svaku kalendarsku godinu utvrđuje se odlukom čelnika tijela.
(5) Novčana nagrada iz stavka 1. ovoga članka ne može iznositi više od neoporezivog iznosa novčane nagrade za radne rezultate prema poreznim propisima.
(6) Sredstva za isplatu nagrade osiguravaju se u državnom proračunu, na posebnoj stavci u financijskom planu proračunskog korisnika.
(7) Sredstva za isplatu novčanih nagrada iz stavka 1. ovoga članka mogu iznositi do najviše 0,2 % ukupno izvršenih rashoda za plaće za redovan rad službenika i namještenika u prethodnoj godini u okviru svih izvora financiranja pojedinog državnog tijela odnosno javne službe.
(8) Popis nagrađenih službenika i namještenika javno se objavljuje na mrežnim stranicama državnog tijela ili javne službe, u skladu s propisom o tajnosti podataka.
IX. PRAĆENJE I UNAPRJEĐENJE SUSTAVA PLAĆA U DRŽAVNOJ SLUŽBI I JAVNIM SLUŽBAMA
Vijeće za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama
Članak 31.
(1) Vijeće za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama (u daljnjem tekstu: Vijeće) prati sustav plaća u državnoj službi i javnim službama, analizira tržišnu konkurentnost plaća u državnoj službi i javnim službama u odnosu na realan sektor, prati financijsku održivost sustava plaća u skladu s fiskalnim okvirom Vlade Republike Hrvatske, prati provedbu načela jednakosti plaća i vrednovanja radnih mjesta u skladu s odredbama ovoga Zakona, daje mišljenja na prijedlog uredbi iz članka 14. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona i preporuke u skladu s ovim Zakonom.
(2) Vijeće predlaže Vladi promjene sustava plaća u državnoj službi i javnim službama odnosno promjenu platne ljestvice, raspona koeficijenata u platnim razredima, dodataka na plaću utvrđenih ovim Zakonom i druge promjene vezane uz sustav plaća u državnoj službi i javnim službama.
(3) Vlada imenuje predsjednika i članove Vijeća iz reda dužnosnika ili rukovodećih službenika na prijedlog tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, i to po jednog predstavnika:
1. Ureda predsjednika Vlade
2. tijela državne uprave nadležnog za službenički sustav
3. tijela državne uprave nadležnog za pravosuđe
4. tijela državne uprave nadležnog za rad
5. tijela državne uprave nadležnog za sustav socijalne skrbi
6. tijela državne uprave nadležnog za financije
7. tijela državne uprave nadležnog za zdravstvo
8. tijela državne uprave nadležnog za sustav obrazovanja
9. tijela državne uprave nadležnog za kulturu
10. tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove
11. tijela državne uprave nadležnog za vanjske poslove
12. tijela državne uprave nadležnog za prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu
13. iz svake reprezentativne sindikalne središnjice.
(4) Vijeće se sastaje na poziv predsjednika Vijeća po potrebi, a najmanje dva puta godišnje.
(5) Vijeće uređuje način rada poslovnikom.
(6) Stručne i administrativne poslove za potrebe Vijeća obavlja tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose.
X. NADZOR NAD PROVEDBOM ZAKONA
Članak 32.
(1) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona u državnim tijelima provodi tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose.
(2) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona u javnim službama provodi tijelo državne uprave nadležno za pojedinu javnu službu.
XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Plaće zatečenih službenika i namještenika
Članak 33.
(1) Službenici i namještenici koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni u službi u državnim tijelima ili javnim službama zadržavaju pravo na plaću prema dotadašnjim propisima, do stupanja na snagu uredbi iz članka 14. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.
(2) Na državne službenike i namještenike te službenike i namještenike u javnim službama koji se zaposle nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, a prije stupanja na snagu uredbi iz članka 14. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona primjenjivat će se dotadašnji propisi kojima su propisani nazivi radnih mjesta i plaće službenika i namještenika.
Vrednovanje radnih mjesta prilikom prevođenja radnih mjesta
Članak 34.
Pri vrednovanju radnih mjesta u postupku prevođenja radnih mjesta nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, osim standardnih mjerila iz članka 9. ovoga Zakona, uzet će se u obzir i dosadašnji koeficijenti složenosti poslova, kao i stalni dodaci na plaću vezani uz radno mjesto odnosno rad u pojedinom državnom tijelu ili javnoj službi.
Prevođenje radnih mjesta u državnoj službi
Članak 35.
(1) Uredbom iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona propisat će se prevođenje dotadašnjih naziva radnih mjesta u državnoj službi u nove nazive radnih mjesta na način da se uz nazive radnih mjesta utvrđene dotadašnjim propisima navedu novi nazivi radnih mjesta s pripadajućim platnim razredom i koeficijentom za obračun plaće.
(2) U razdoblju od dana stupanja na snagu uredbe iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona do rasporeda državnih službenika i namještenika u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela primjenjivat će se odredbe navedene uredbe o prevođenju dotadašnjih naziva radnih mjesta u nove nazive radnih mjesta državnih službenika i namještenika.
(3) Stupanjem na snagu uredbe iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona smatrat će se da su dotadašnji nazivi radnih mjesta u pravilnicima o unutarnjem redu izmijenjeni u nove nazive radnih mjesta u skladu s prevođenjem utvrđenim navedenom uredbom.
(4) U roku od 30 dana od stupanja na snagu uredbe iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona državno tijelo obavijestit će pisanim putem službenike i namještenike o prevođenju dotadašnjeg naziva radnog mjesta na koje su raspoređeni i novom koeficijentu za obračun plaće.
(5) Državni službenik i namještenik koji smatra da mu je pogrešno utvrđeno prevođenje naziva radnog mjesta i novi koeficijent za obračun plaće ima pravo zatražiti ispravak u roku od tri dana od dana primitka obavijesti iz stavka 4. ovoga članka. Ako čelnik državnog tijela utvrdi da je zahtjev osnovan, obavijestit će službenika i namještenika pisanim putem o prihvaćanju njegova zahtjeva, a ako utvrdi da zahtjev nije osnovan, dužan je u upravnom postupku donijeti rješenje o utvrđivanju novog naziva radnog mjesta i koeficijenta za obračun plaće.
(6) Podaci o novim nazivima radnih mjesta i koeficijentima za obračun plaće državnih službenika i namještenika unijet će se u Registar zaposlenih u državnoj službi i javnim službama u roku od 30 dana od stupanja na snagu uredbe iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona.
Prevođenje radnih mjesta u javnim službama
Članak 36.
(1) Uredbom iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona propisat će se prevođenje dotadašnjih naziva radnih mjesta u javnim službama u nove nazive radnih mjesta na način da se uz nazive radnih mjesta utvrđene dotadašnjim propisima navedu novi nazivi radnih mjesta s pripadajućim platnim razredom i koeficijentom za obračun plaće.
(2) U razdoblju od dana stupanja na snagu uredbe iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona do rasporeda službenika i namještenika u skladu s općim aktom kojim se utvrđuje sistematizacija radnih mjesta u javnoj službi primjenjivat će se odredbe te uredbe o načinu prevođenja dotadašnjih naziva radnih mjesta u nove nazive radnih mjesta službenika i namještenika u javnim službama.
(3) Stupanjem na snagu uredbe iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona smatrat će se da su dotadašnji nazivi radnih mjesta u općem aktu kojim se utvrđuje sistematizacija radnih mjesta u javnoj službi izmijenjeni u nove nazive radnih mjesta u skladu s prevođenjem utvrđenim u toj uredbi.
(4) Čelnik javne službe dužan je u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu uredbe iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona službenicima i namještenicima ponuditi izmjenu ugovora o radu u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(5) Na ponudu izmjene ugovora o radu zatečenim službenicima i namještenicima u javnim službama na odgovarajući se način primjenjuju odredbe općeg propisa o radu.
(6) Službenik i namještenik u javnoj službi koji smatra da mu je pogrešno utvrđeno prevođenje naziva radnog mjesta i novi koeficijent za obračun plaće ima pravo zatražiti ispravak. Ako čelnik javne službe utvrdi da je zahtjev osnovan, obavijestit će službenika i namještenika pisanim putem o prihvaćanju njegova zahtjeva, a ako utvrdi da zahtjev nije osnovan, dužan je donijeti odluku o odbijanju zahtjeva, a službenik i namještenik može tražiti zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom sukladno općem propisu o radu.
(7) Podaci o novim nazivima radnih mjesta i koeficijentima za službenike i namještenike u javnim službama unijet će se u Registar zaposlenih u državnoj službi i javnim službama u roku od 30 dana od stupanja na snagu uredbe iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona.
Rok za donošenje pravilnika o unutarnjem redu i općeg akta o sistematizaciji radnih mjesta
Članak 37.
Čelnik državnog tijela ili čelnik javne službe odnosno upravljačko tijelo obvezni su donijeti pravilnik o unutarnjem redu odnosno opći akt o sistematizaciji radnih mjesta u skladu s uredbama iz članka 14. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu uredbe.
Rok za raspored i određivanje plaće
Članak 38.
(1) Čelnik državnog tijela dužan je donijeti rješenje o rasporedu na radno mjesto i plaći državnih službenika i namještenika najkasnije u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu novog pravilnika o unutarnjem redu donesenog u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Čelnik javne službe dužan je u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu općeg akta o sistematizaciji donesenog u skladu s odredbama ovoga Zakona ponuditi službenicima i namještenicima izmjenu ugovora o radu, ako se radi o promjeni u odnosu na ugovor sklopljen na temelju članka 36. stavka 4. ovoga Zakona.
(3) Na ponudu izmjene ugovora o radu iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe općeg propisa o radu.
Pravo zatečenih službenika i namještenika na zadržavanje povoljnijeg koeficijenta na istom radnom mjestu
Članak 39.
(1) Službenici i namještenici zatečeni na radnim mjestima za koja se uredbama iz članka 14. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona utvrdi niži koeficijent za obračun plaće od dotadašnjeg koeficijenta složenosti poslova uvećanog za stalne dodatke na plaću vezane uz radno mjesto odnosno rad u pojedinom državnom tijelu ili javnoj službi u skladu s dotadašnjim propisima imaju pravo na zadržavanje dotadašnjeg koeficijenta složenosti poslova uvećanog za navedene stalne dodatke na plaću dok rade na radnom mjestu na kojemu su zatečeni, a najduže do 31. prosinca 2027.
(2) Službenici i namještenici imaju pravo na zadržavanje dotadašnjeg koeficijenta složenosti poslova uvećanog za stalne dodatke na plaću iz stavka 1. ovoga članka i u slučaju kad je radnom mjestu na kojem su zatečeni promijenjen naziv pri prvom vrednovanju i klasifikaciji radnih mjesta prema odredbama ovoga Zakona.
(3) Iznimno od članka 35. stavka 4. ovoga Zakona, čelnik državnog tijela će za službenike i namještenike iz stavka 1. ovoga članka donijeti rješenje o pravu na zadržavanje dotadašnjeg koeficijenta složenosti poslova uvećanog za stalne dodatke na plaću.
(4) Iznimno od članka 36. stavka 4. ovoga Zakona, čelnik javne službe sklopit će dodatak ugovoru o radu sa službenikom i namještenikom iz stavka 1. ovoga članka kojim će se utvrditi pravo na zadržavanje dotadašnjeg koeficijenta složenosti poslova uvećanog za stalne dodatke na plaću.
Zadržavanje koeficijenta za obračun plaće rukovodećih službenika koje je imenovala Vlada
Članak 40.
(1) Iznimno od članka 39. ovoga Zakona, zatečeni rukovodeći službenici koje je imenovala Vlada na određeno vrijeme zadržavaju koeficijent složenosti poslova utvrđen prema dotadašnjim propisima do isteka vremena na koje su imenovani, ako je to za njih povoljnije.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje na rukovodeće službenike koje će imenovati Vlada na određeno vrijeme u razdoblju od dana stupanja na snagu ovoga Zakona do dana stupanja na snagu uredbi iz članka 14. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.
Pravo zatečenih državnih službenika i namještenika na dodatak za radni staž ostvaren u državnim tijelima
Članak 41.
(1) Zatečeni državni službenici i namještenici koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona stekli pravo na postotno uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta za radni staž ostvaren u državnim tijelima ostvaruju pravo na dodatak za radni staž u državnim tijelima u visini stečenog postotka uvećanja koeficijenta koji je ostvaren do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Dodatak iz stavka 1. ovoga članka obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž.
(3) Dodatak iz stavka 1. ovoga članka zatečeni službenici i namještenici zadržavaju do prestanka državne službe.
(4) Državni službenici i namještenici iz stavka 1. ovoga članka nemaju pravo na daljnje povećanje dodatka za radni staž u državnim tijelima za navršene godine radnog staža u državnim tijelima nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.
Pravo na zadržavanje dodatka za završen studij na poslijediplomskoj razini
Članak 42.
(1) Zatečeni službenici i namještenici koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona stekli pravo na dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini – sveučilišni specijalistički studij (spec. i univ. spec. – razina VII.2. Hrvatskog kvalifikacijskog okvira ili završen poslijediplomski stručni studij koji se izvodi na sveučilištu – kratica mr. uz naznaku struke – predbolonjski studiji) te znanstveni stupanj magistra znanosti i doktora znanosti, a kojima taj studij nije uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta i ne odnosi se na područje kojim se službenik u okviru poslova svog radnog mjesta bavi ostvaruju pravo na dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini u visini postotka uvećanja koji je ostvaren do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Dodatak iz stavka 1. ovoga članka obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž.
(3) Dodatak iz stavka 1. ovoga članka zatečeni službenici i namještenici zadržavaju do prestanka državne službe odnosno do prestanka radnog odnosa u javnim službama.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, zatečeni službenici i namještenici zadržavaju dodatak iz stavka 1. ovoga članka do rasporeda na radno mjesto odnosno sklapanja ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je uvjet završen studij na poslijediplomskoj razini.
Dodatak za rad na projektima u državnoj službi u prijelaznom razdoblju
Članak 43.
(1) Zatečeni državni službenici koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona stekli pravo na postotno uvećanje koeficijenta složenosti radnog mjesta iz članka 26.c, 26.d i 26.g Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi (»Narodne novine«, br. 37/01., 38/01. – ispravak, 71/01., 89/01., 112/01., 7/02. – ispravak, 17/03., 197/03., 21/04., 25/04. – ispravak, 66/05., 131/05., 11/07., 47/07., 109/07., 58/08., 32/09., 140/09., 21/10., 38/10., 77/10., 113/10., 22/11., 142/11., 31/12., 49/12., 60/12., 78/12., 82/12., 100/12., 124/12., 140/12., 16/13., 25/13., 52/13., 96/13., 126/13., 2/14., 94/14., 140/14., 151/14., 76/15., 100/15., 71/18., 73/19., 63/21., 13/22., 139/22., 26/23. i 87/23.) od 1. ožujka 2024. imaju pravo na dodatak za rad na projektima u visini stečenog postotka uvećanja koeficijenta.
(2) Dodatak iz stavka 1. ovoga članka obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž.
(3) Dodatak iz stavka 1. ovoga članka zatečeni državni službenici zadržavaju za vrijeme rada na projektu ili poslovima koordinacije aktivnosti te obavljanja poslova provedbe i koordinacije provedbe financijskih doprinosa iz Fonda solidarnosti Europske unije, a najduže do 31. prosinca 2024.
Dodatak za rad na projektima i programima u javnim službama u prijelaznom razdoblju
Članak 44.
(1) Zatečeni službenici i namještenici u javnim službama koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona stekli pravo na uvećanje plaće za rad na projektima koji se financiraju iz projekata i fondova Europske unije od 1. ožujka 2024. imaju pravo na dodatak za rad na projektima u visini stečenog uvećanja plaće.
(2) Službenici i namještenici u osnovnim školama koje sudjeluju u Eksperimentalnom programu »Osnovna škola kao cjelodnevna škola – Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« imaju pravo na dodatak na plaću u visini postotka utvrđenog odlukom ministra znanosti i obrazovanja o dodacima na plaću zaposlenicima osnovnih škola koje sudjeluju u Eksperimentalnom programu.
(3) Dodaci iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obračunavaju se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž, a službenicima i namještenicima koji ostvaruju pravo na uvećanje plaće samo za sate rada na projektu odnosno programu dodatak se isplaćuje za sate rada na projektu odnosno programu.
(4) Dodatak iz stavka 1. ovoga članka zatečeni službenici i namještenici u javnim službama zadržavaju za vrijeme rada na projektu, a najduže do 31. prosinca 2024.
(5) Dodatak iz stavka 2. ovoga članka službenici i namještenici u osnovnim školama ostvaruju za vrijeme rada na Eksperimentalnom programu, a najduže do 31. kolovoza 2027.
Dosadašnje ocjene učinkovitosti rada
Članak 45.
Ocjene učinkovitosti rada službenika i namještenika dobivene na temelju dosadašnjih propisa ne uzimaju se u obzir pri utvrđivanju dodatka na plaću za učinkovitost rada u skladu s ovim Zakonom.
Početak ocjenjivanja prema ovom Zakonu
Članak 46.
Postupci ocjenjivanja prema odredbama ovoga Zakona provodit će se od 1. siječnja 2025., za rad u 2025. godini.
Rok za donošenje podzakonskih propisa
Članak 47.
(1) Vlada će najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti uredbe iz članka 9. stavka 3., članka 10. stavaka 8. i 9., članka 14. stavaka 3. i 4., članka 21. stavaka 2. i 3. i članka 26. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Ministar unutarnjih poslova će najkasnije u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu uredbe iz članka 10. stavka 8. ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 10. stavka 12. ovoga Zakona.
(3) Ministar nadležan za pojedinu javnu službu će najkasnije u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu uredbe iz članka 10. stavka 9. ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 10. stavka 13. ovoga Zakona.
Stavljanje izvan snage odluka i drugih općih akata kojima se uređuju plaće
Članak 48.
(1) Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. sklopljenim između Vlade Republike Hrvatske i Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Sindikata Hrvatskih učitelja i ostali sporazumi sa sindikatima kojima su utvrđeni dodaci na plaću i uvećanja plaće te dinamika isplate dodataka državnim službenicima i namještenicima te službenicima i namještenicima u javnim službama primjenjuju se do trenutka njihova stavljanja izvan snage sukladno sporazumu ugovornih strana odnosno do prestanka važenja zbog otkaza.
(2) Nadležni čelnici tijela državne uprave i javnih službi odnosno nadležna tijela u javnim službama sukladno propisima i statutima dužni su danom prestanka važenja propisa iz članaka 52. i 53. ovoga Zakona staviti izvan snage sve odluke i druge opće akte odnosno pojedine odredbe odluka i drugih općih akata na temelju kojih se isplaćuje plaća odnosno dodaci na plaću te novčane nagrade za radne rezultate i uspješnost u radu.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, odluke i drugi opći akti ustanova kojima se utvrđuje korištenje vlastitih i namjenskih prihoda za isplatu plaća i dodataka na plaću ostaju na snazi do donošenja provedbenog propisa nadležnog ministra o mjerilima i načinu korištenja vlastitih i namjenskih prihoda u skladu s posebnim zakonom i zakonom kojim se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje državnog proračuna, a najduže do 31. prosinca 2025.
(4) Provedbeni propis iz stavka 3. ovoga članka donosi se uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.
Koeficijenti složenosti poslova u prijelaznom razdoblju za radna mjesta rukovodećih službenika koje imenuje Vlada Republike Hrvatske
Članak 49.
(1) Do stupanja na snagu uredbe iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona plaće rukovodećih službenika koje imenuje Vlada Republike Hrvatske izračunavat će se prema sljedećim koeficijentima složenosti poslova:
| 1. | zamjenik državnog tajnika središnjeg državnog ureda | 4,549 |
| 2. | glavni tajnik ministarstva | 4,549 |
| 3. | ravnatelj Ureda Vlade Republike Hrvatske za zakonodavstvo | 4,549 |
| 4. | zamjenik glavnog državnog inspektora | 4,132 |
| 5. | glavni tajnik središnjeg državnog ureda | 4,132 |
| 6. | tajnik Državnog izbornog povjerenstva | 4,132 |
| 7. | predstojnik Ureda Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa | 4,132 |
| 8. | ravnatelj Direkcije Vlade Republike Hrvatske za korištenje službenih zrakoplova | 4,132 |
| 9. | zamjenik glavnog ravnatelja državne upravne organizacije | 3,996 |
| 10. | ravnatelj koji upravlja upravnom organizacijom u sastavu ministarstva | 3,700 |
| 11. | glavni inspektor koji upravlja upravnom organizacijom u sastavu ministarstva | 3,700 |
| 12. | zamjenik tajnika Državnoga izbornog povjerenstva Republike Hrvatske | 3,570 |
| 13. | ravnatelj Ureda za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske | 3,996 |
| 14. | ravnatelj Ureda Vlade Republike Hrvatske za ljudska prava i prava nacionalnih manjina | 3,570 |
| 15. | ravnatelj Ureda Vlade Republike Hrvatske za protokol | 3,570 |
| 16. | ravnatelj Ureda Vlade Republike Hrvatske za ravnopravnost spolova | 3,570 |
| 17. | ravnatelj Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge | 3,570 |
| 18. | glavni tajnik državne upravne organizacije | 3,570 |
| 19. | predstojnik Ureda potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske | 3,570. |
(2) Do stupanja na snagu uredbe iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona plaća glavnog ravnatelja Državnog zavoda za statistiku i savjetnika predsjednika Vlade izračunavat će se prema koeficijentu glavnog tajnika ministarstva, a plaća zamjenika predstojnika Ureda predsjednika Hrvatskoga sabora izračunavat će se prema koeficijentu glavnog tajnika središnjeg državnog ureda.
Rok za imenovanje članova Vijeća za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama
Članak 50.
Vlada će imenovati predsjednika i članove Vijeća za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Primjena Zakona na zaposlenike domova za starije osobe u prijelaznom razdoblju
Članak 51.
Odredbe ovoga Zakona primjenjivat će se na zaposlenike domova za starije osobe nad kojima su osnivačka prava prenesena na jedinice područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb dok se plaće i materijalna prava zaposlenika domova ne urede posebnim propisom kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi.
Prestanak važenja odredbi propisa o plaćama u državnoj službi
Članak 52.
(1) Dana 1. ožujka 2024. u državnoj službi prestaju važiti dosadašnji propisi o plaćama, i to:
1. članci 108. – 112. Zakona o državnim službenicima i namještenicima (»Narodne novine«, br. 27/01.) i propisi doneseni na temelju toga Zakona:
– Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi (»Narodne novine«, br. 37/01., 38/01. – ispravak, 71/01., 89/01., 112/01., 7/02. – ispravak, 17/03., 197/03., 21/04., 25/04. – ispravak, 66/05., 131/05., 11/07., 47/07., 109/07., 58/08., 32/09., 140/09., 21/10., 38/10., 77/10., 113/10., 22/11., 142/11., 31/12., 49/12., 60/12., 78/12., 82/12., 100/12., 124/12., 140/12., 16/13., 25/13., 52/13., 96/13., 126/13., 2/14., 94/14., 140/14., 151/14., 76/15., 100/15., 71/18., 73/19., 63/21., 13/22., 139/22., 26/23. i 87/23.)
– Uredba o poslovima s posebnim uvjetima rada u državnoj službi (»Narodne novine«, br. 74/02., 58/08., 119/11., 33/13., 65/15., 2/17. i 63/21.)
2. članak 43. i članci 78. – 80. Zakona o policiji (»Narodne novine«, br. 34/11., 130/12., 89/14. – vjerodostojno tumačenje, 151/14., 33/15., 121/16. i 66/19.) i propisi doneseni na temelju toga Zakona:
– Uredba o plaćama policijskih službenika (»Narodne novine«, br. 7/22., 149/22. i 26/23.)
– Uredba o klasifikaciji radnih mjesta policijskih službenika (»Narodne novine«, br. 7/22. i 149/22.)
– Odluka o isplati materijalnih prava i drugih naknada državnim službenicima zaposlenima na poslovima protuminskog djelovanja (»Narodne novine«, br. 116/18. i 138/21.)
3. članak 91. Zakona o carinskoj službi (»Narodne novine«, br. 68/13., 30/14., 115/16., 39/19. i 98/19.) i propis donesen na temelju toga Zakona:
– Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova za carinske službenike (»Narodne novine«, br. 78/17.)
4. članak 19. stavak 6. Zakona o Poreznoj upravi (»Narodne novine«, br. 115/16. i 98/19.) i propis donesen na temelju toga Zakona:
− Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova, dodatku za uvjete rada te kriterijima i najvišem mogućem iznosu dodatka za natprosječne rezultate u radu za službenike Porezne uprave (»Narodne novine«, br. 78/17.)
5. članak 113. stavak 2. Zakona o obrani (»Narodne novine«, br. 73/13., 75/15., 27/16., 110/17. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 30/18. i 70/19.) i članak 139.a Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/13., 75/15., 50/16., 30/18. i 125/19.) te odluka donesena na temelju tih zakona:
– Odluka o dodacima na osnovnu plaću u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 92/18.)
6. članak 31.a stavak 2. Uredbe o plaćama, dodacima i naknadama u službi vanjskih poslova (»Narodne novine«, br. 22/03., 48/03., 39/06., 36/07., 25/13., 48/18., 15/19., 99/22. i 101/23.) i Popis posebnih naziva radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova u sjedištu službe vanjskih poslova (Prilog IV.), koji je sastavni dio navedene Uredbe
7. članak 31. stavak 2. Zakona o Državnom inspektoratu (»Narodne novine«, br. 115/18., 117/21. i 67/23.) i propis donesen na temelju toga Zakona:
− Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova za radna mjesta u Državnom inspektoratu (»Narodne novine«, br. 107/19.)
8. članak 46. stavak 2. Zakona o Državnom sudbenom vijeću (»Narodne novine«, br. 116/10., 57/11., 130/11., 13/13., 28/13., 82/15., 67/18., 126/19., 80/22. i 83/23. − Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske)
9. članak 47. stavak 3. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću (»Narodne novine«, br. 67/18., 126/19. i 80/22.)
10. članak 5. stavak 4. i članak 6. stavak 2. Zakona o lučkim kapetanijama (»Narodne novine«, br. 118/18.)
11. članak 47. stavak 6. i stavak 8. podstavak 1. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 66/19.)
12. članak 68. stavak 3. i članak 76. Zakona o vatrogastvu (»Narodne novine«, br. 125/19. i 114/22.) i Pravilnik o klasifikaciji radnih mjesta profesionalnih vatrogasaca, mjerilima za njihovo utvrđivanje i koeficijentima složenosti poslova (»Narodne novine«, br. 46/23.) u odnosu na profesionalne vatrogasce u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici
13. članak 14. stavak 2. Zakona o službenoj statistici (»Narodne novine«, br. 25/20.)
14. Odluka o plaći predsjednika i članova Odbora za državnu službu (»Narodne novine«, br. 8/06. i 30/13.)
15. Odluka o visini letačkog dodatka i dodatka za odgovornost za dužnosnika i službenike Direkcije za korištenje službenih zrakoplova, Klasa: 121-15/02-01/01, Urbroj: 5030109-02-1 od 17. listopada 2002.
(2) Dana 1. ožujka 2024. prestaju važiti:
1. članci 81. – 83. Zakona o policiji (»Narodne novine«, br. 34/11., 130/12., 89/14. – vjerodostojno tumačenje, 151/14., 33/15., 121/16. i 66/19.) i propis donesen na temelju toga Zakona:
– Pravilnik o ocjenjivanju policijskih službenika (»Narodne novine«, br. 113/12.).
(3) Dana 1. ožujka 2024. ukida se poseban dodatak na plaću zbog rada u posebnim uvjetima iz članka 36. stavka 1. Zakona o izvršavanju kazne zatvora (»Narodne novine«, br. 14/21.).
(4) Dana 1. ožujka 2024. prestaje mogućnost propisivanja dodatka na plaću službenika zaposlenih u zemljišnoknjižnim odjelima iz članka 124. Zakona o zemljišnim knjigama (»Narodne novine«, br. 63/19. i 128/22.).
(5) Dana 1. ožujka 2024. prestaje pravo na poseban dodatak na plaću zbog rada u posebnim uvjetima iz članka 116.a stavka 1. Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18., 21/22., 60/22. i 16/23.).
(6) Ministar unutarnjih poslova dužan je uskladiti Pravilnik o vrstama nagrada, medalja, priznanja i zahvalnica Ministarstva unutarnjih poslova te uvjetima i postupku njihove dodjele (»Narodne novine«, br. 95/22.) s odredbama ovoga Zakona, u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu uredbe iz članka 10. stavka 8. ovoga Zakona.
Prestanak važenja odredbi propisa o plaćama u javnim službama
Članak 53.
Dana 1. ožujka 2024. u javnim službama prestaju važiti dosadašnji propisi o plaćama, i to:
1. Zakon o plaćama u javnim službama (»Narodne novine«, br. 27/01. i 39/09.) i propis donesen na temelju toga Zakona:
– Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (»Narodne novine«, br. 25/13., 72/13., 151/13., 9/14., 40/14., 51/14., 77/14., 83/14. – ispravak, 87/14., 120/14., 147/14., 151/14., 11/15., 32/15., 38/15., 60/15., 83/15., 112/15., 122/15., 10/17., 39/17., 40/17. – ispravak, 74/17., 122/17., 9/18., 57/18., 59/19., 79/19., 119/19., 50/20., 128/20., 141/20., 17/21., 26/21., 78/21., 138/21., 9/22., 31/22., 72/22., 82/22., 99/22., 26/23., 46/23. i 104/23.)
2. Zakon o osnovici plaće u javnim službama (»Narodne novine«, br. 39/09. i 124/09.)
3. članak 99.a stavci 7., 8., 12. i 13. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10. – ispravak, 90/11., 5/12., 16/12., 86/12., 126/12. – pročišćeni tekst, 94/13., 152/14., 7/17., 68/18., 98/19., 64/20. i 151/22.)
4. članak 134. stavak 4. Zakona zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/13., 15/18., 14/19. i 127/19.)
5. članak 18. stavak 2. Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike (»Narodne novine«, br. 14/14., 73/17. i 84/21.)
6. članak 27. stavci 7., 8., 9. i 10. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, br. 79/09., 80/13. i 41/21.)
7. članak 68. stavak 3. i članak 76. Zakona o vatrogastvu (»Narodne novine«, br. 125/19. i 114/22.) i Pravilnik o klasifikaciji radnih mjesta profesionalnih vatrogasaca, mjerilima za njihovo utvrđivanje i koeficijentima složenosti poslova (»Narodne novine«, br. 46/23.) u odnosu na profesionalne vatrogasce u javnim službama.
Stupanje na snagu Zakona
Članak 54.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2024.
Klasa: 022-02/23-01/61
Zagreb, 15. prosinca 2023.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Gordan Jandroković, v. r.
- Detalji
- Autor: krznar
- Kategorija: Uncategorised
- Pregleda: 14
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama
HRVATSKI SABOR
1938
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA
Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 21. listopada 2022.
Klasa: 011-02/22-02/146
Urbroj: 71-10-01/1-22-2
Zagreb, 27. listopada 2022.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Zoran Milanović, v. r.
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA
Članak 1.
U Zakonu o zemljišnim knjigama (»Narodne novine«, br. 63/19.) u članku 28. stavku 2. iza riječi: »Porezna uprava« dodaju se riječi: »i centri za socijalnu skrb«.
Članak 2.
U članku 30. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Zbirka isprava vodi se u elektroničkom obliku.«.
Članak 3.
U članku 57. stavku 1. iza riječi: »privatnih isprava« dodaju se riječi: »ispisanih mehaničkim sredstvom pisanja«.
Članak 4.
U članku 58. stavku 2. podstavak 2. mijenja se i glasi:
» – opća punomoć ili punomoć izdana za tu vrstu poslova koja u trenutku sastavljanja isprave nije starija od jedne godine.«.
Članak 5.
U članku 77. stavku 1. iza riječi: »osnovati založno pravo« dodaju se riječi: »ili neko drugo stvarno pravo«.
U stavku 2. na kraju rečenice briše se točka, dodaje se zarez te riječi: »a za druga stvarna prava s naznakom vrste stvarnog prava za koju se zahtijeva zabilježba.«.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
»(4) Prijedlog za upis zabilježbe prvenstvenog reda ne može podnijeti više osoba zajednički, niti jedna osoba istim prijedlogom može zahtijevati i upis zabilježbe namjeravanog otuđenja i upis zabilježbe namjeravanog osnivanja založnog prava.«.
Članak 6.
U članku 80. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
»(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka podnosi se elektronički isključivo putem javnog bilježnika, kojem stranka predaje otpravak rješenja iz članka 78. stavka 2. ovoga Zakona na čuvanje u pologu isprava do donošenja rješenja o upisu, prema odredbama zakona kojim se uređuje javno bilježništvo koje se odnose na polog i čuvanje isprava kod javnog bilježnika.«.
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.
Dosadašnji stavak 3., koji postaje stavak 4., mijenja se i glasi:
»(4) Upis koji je proveden na temelju prijedloga iz stavka 1. ovoga članka zabilježit će javni bilježnik kao potvrdu o činjenicama na otpravku iz članka 78. stavka 2. ovoga Zakona te će ga otpremiti predlagatelju upisa.«.
Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.
Članak 7.
U članku 93. stavku 1. riječ: »provedena« zamjenjuje se riječi: »dopuštena«.
U stavku 3. iza riječi: »izvanredni pravni lijek« dodaju se riječi: »odnosno prijedlog za dopuštenje izvanrednog pravnog lijeka«.
Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
»(5) Ako je postupak zbog kojeg je provedena zabilježba iz stavka 1. ovoga članka dovršen odlukom na temelju koje bi bio promijenjen upis, sud će dopustiti upis uspostavom zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe pravomoćne odluke u opsegu u kojem je odluka izmijenjena.«.
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.
Članak 8.
U članku 98. stavku 2. iza riječi: »obnova i dopuna zemljišnih knjiga,« dodaju se riječi: »obnova zemljišnoknjižnog uloška,«.
Članak 9.
U članku 104. stavak 6. mijenja se i glasi:
»(6) Ako je na temelju jedne privatne ili javne isprave više osoba steklo isto pravo u udjelima, sud će upisati sve osobe koje su stekle pravo sukladno dostavljenim ispravama.«.
Članak 10.
Članak 105. mijenja se i glasi:
»(1) Prijedlog za upis podnosi se elektronički putem javnog bilježnika ili odvjetnika, kao obveznih korisnika elektroničke komunikacije sa sudom putem ZIS-a.
(2) Nadležno državno odvjetništvo obvezni je korisnik elektroničke komunikacije sa sudom te samostalno podnosi prijedlog za upis elektronički putem ZIS-a.
(3) Javni bilježnik nakon sastavljanja javnobilježničkog akta, solemnizacije ili ovjere potpisa na ispravi, koja je temelj za upis u zemljišnu knjigu, obvezan je podnijeti prijedlog za upis u zemljišnu knjigu.
(4) Prijedlog za upis iz stavka 3. ovoga članka javni bilježnik neće podnijeti ako se stranka tome izričito protivi.
(5) Svi podnesci zemljišnoknjižnom sudu podnose se elektronički putem ZIS-a.
(6) Zemljišnoknjižni podnesak koji nije podnesen elektronički putem ZIS-a odbacit će se.
(7) Javni bilježnik odnosno odvjetnik putem kojeg je podnesen prijedlog nije punomoćnik stranke, osim ako ne ispunjava uvjete za punomoćnika sukladno posebnim propisima.
(8) Javni bilježnik putem kojeg stranka podnosi prijedlog za upis ne može odbiti podnošenje prijedloga za upis.
(9) Način podnošenja prijedloga elektroničkim putem uređuje pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa.«.
Članak 11.
Članak 107. mijenja se i glasi:
»(1) Spis u redovitim zemljišnoknjižnim postupcima vodi se u elektroničkom obliku.
(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će odluku da se spisi u posebnim zemljišnoknjižnim postupcima vode u elektroničkom obliku.«.
Članak 12.
Članak 124. mijenja se i glasi:
»(1) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom određuje potrebnu funkcionalnu organizaciju rada zemljišnoknjižnih odjela, potrebnu organizacijsku strukturu, dodatke na plaću i broj službenika zaposlenih u zemljišnoknjižnim odjelima te način i rokove stručnog osposobljavanja zemljišnoknjižnih službenika.
(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa uredit će pravilnikom mjerila za rad zemljišnoknjižnih odjela i naknadu za rad za obavljeni posao iznad propisanih mjerila.«.
Članak 13.
U članku 137. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
»(2) Rješenje zemljišnoknjižnog suda kojim se odbacuje odnosno odbija prijedlog za uknjižbu dostavlja se predlagatelju, osobama u čiju korist je bio predložen upis, kao i osobama na čijim pravima je uknjižba predložena.«.
Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.
U dosadašnjem stavku 4., koji postaje stavak 5., iza riječi: »u tom se slučaju na« dodaju se riječi: »pošiljci i«.
U dosadašnjem stavku 5. koji postaje stavak 6. riječi: »iz stavka 4.« zamjenjuju riječima: »iz stavka 5.«.
Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 7.
Dosadašnji stavak 7., koji postaje stavak 8., mijenja se i glasi:
»(8) Obveznim korisnicima elektroničke komunikacije sa sudom iz članka 105. ovoga Zakona pismena suda dostavljaju se elektronički.«.
Iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi:
»(9) Kada se pismena suda dostavljaju elektronički, dostava pismena smatra se izvršenom sukladno pravilima parničnog postupka.«.
Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 10.
Članak 14.
U članku 148. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
»(2) Prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja će se zabilježiti, a zabilježba će se izbrisati po službenoj dužnosti kada se donese odluka kojom se prijedlog za dopuštenje revizije odbija ili odbacuje odnosno kada se donese odluka povodom revizije koja je dopuštena.
(3) Protiv rješenja o zabilježbi žalbe i prijedloga za dopuštenje revizije posebna žalba nije dopuštena.«.
Članak 15.
U dijelu trećem, glavi X., poglavlju III., naziv odjeljka B i odjeljak B te članci 174., 175. i 176. brišu se.
Članak 16.
Članak 182. mijenja se i glasi:
»(1) Postupak osnivanja zemljišne knjige za katastarsku općinu ili njezin dio provodi se kada zemljišta te katastarske općine nisu upisana ni u jednoj zemljišnoj knjizi, na temelju podataka prikupljenih i obrađenih u elaboratu katastarske izmjere ili na temelju podataka postojećeg katastarskog operata.
(2) Postupak obnove postojeće zemljišne knjige ili njezina dijela provodi se kada se provede postupak katastarske izmjere, na temelju podataka prikupljenih i obrađenih u elaboratu katastarske izmjere.
(3) Postupak obnove zemljišnoknjižnog uloška provodi se i ako je zemljišna knjiga ili njezin dio uništen, znatno oštećen ili izgubljen, na temelju podataka postojećeg katastarskog operata.
(4) Postupci osnivanja i obnove zemljišne knjige za dio katastarske općine provode se ako ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, nadležni sud i tijelo nadležno za katastar ocijene da bi provođenje osnivanja odnosno obnove zemljišne knjige za dio katastarske općine bilo učinkovitije od istodobnog osnivanja odnosno obnove cijele općine. Osnivanje dijela katastarske općine može se provesti i kada se za taj dio vode kartoni zemljišta.
(5) Postupci osnivanja i obnove zemljišne knjige temeljem katastarske izmjere provode se istodobno s postupkom izrade katastarskog operata na zajedničkoj lokaciji.«.
Članak 17.
U članku 183. stavku 3. riječi: »Iznimno od članka 182. stavka 5. ovoga Zakona, postupak iz stavka 1. ovoga članka može se provoditi i bez istodobnog izlaganja na javni uvid postojećeg katastarskog operata.« brišu se.
Članak 18.
U članku 184. stavak 3. mijenja se i glasi:
»(3) Rasprava za postupak sastavljanja zemljišnoknjižnih uložaka neće se provoditi, osim kada sud ocijeni da je potrebno provoditi raspravu.«.
Članak 19.
U članku 185. ispred riječi: »Osnivanje« dodaje se oznaka stavka: »(1)«.
Iza stavka 1. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase:
»(2) U odluci iz stavka 1. ovoga članka ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa odredit će rok u kojem se mora dovršiti postupak iz članka 182. ovoga Zakona, pri čemu će uzeti u obzir broj katastarskih čestica za koji se postupak provodi.
(3) Uz odluku iz stavka 1. ovoga članka ministar nadležan za poslove pravosuđa dostavit će nadležnom sudu svoje mišljenje o povjeravanju poslova osnivanja i obnove zemljišne knjige javnom bilježniku, uzimajući u obzir opterećenost nadležnih sudova zemljišnoknjižnim predmetima, prethodno započetim postupcima osnivanja i obnove zemljišne knjige, raspoloživ broj ovlaštenih referenata i sudskih savjetnika na određenom sudu, kao i druge okolnosti koje bi mogle utjecati na učinkovito provođenje postupka obnove zemljišne knjige, a nakon što prethodno pribavi mišljenje ministra nadležnog za poslove financija.«.
Članak 20.
Iza članka 185. dodaje se odjeljak Aa s nazivom koji glasi: »ODJELJAK Aa JAVNI BILJEŽNIK KAO POVJERENIK SUDA«.
Članak 186. mijenja se i glasi:
»(1) Nakon što sud zaprimi odluku i mišljenje iz članka 185. ovoga Zakona predsjednik suda može postupak osnivanja ili obnove zemljišne knjige odlukom povjeriti javnom bilježniku.
(2) Kada na području suda više javnih bilježnika ima svoja sjedišta, predmeti će im se dodjeljivati u rad ravnomjerno po abecednom redu prezimena javnog bilježnika.
(3) Iznimno od odredaba stavaka 1. i 2. ovoga članka, zbog opravdanih razloga, a po prethodnoj odluci ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, sud može povjeriti provođenje postupka osnivanja ili obnove zemljišne knjige izvan službenog područja za koji je javni bilježnik imenovan.
(4) Opravdanim razlozima iz stavka 3. ovoga članka smatraju se preopterećenost javnih bilježnika postupcima osnivanja i obnove zemljišne knjige na određenom području, nedostatak javnog bilježnika na određenom području, kao i drugi razlozi.
(5) Protiv odluke suda iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba.
(6) Odluku iz stavka 1. ovoga članka sud dostavlja ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa, nadležnom tijelu za katastar i javnom bilježniku kojem je povjeren postupak.«.
Članak 21.
Iza članka 186. dodaju se članci 186.a, 186.b, 186.c, 186.d, 186.e, 186.f, 186.g, 186.h i 186.i koji glase:
»Članak 186.a
(1) Javni bilježnici kao povjerenici suda sastavljaju nacrte zemljišnoknjižnih uložaka u postupku osnivanja i obnove zemljišne knjige sukladno odredbama ovoga Zakona.
(2) Sve radnje iz stavka 1. ovoga članka osim javnog bilježnika mogu poduzimati javnobilježnički prisjednik ili javnobilježnički savjetnik u javnobilježničkom uredu.
Članak 186.b
(1) Sud može zbog opravdanih razloga odlukom u svakom trenutku oduzeti javnom bilježniku daljnje provođenje postupka osnivanja ili obnove zemljišne knjige koje mu je povjereno i povjeriti provođenje postupka drugom javnom bilježniku.
(2) Opravdani razlozi iz stavka 1. ovoga članka su: nemogućnost javnog bilježnika da zbog bolesti ili kojega drugog razloga obavlja posao, zanemarivanje zakonskih obveza od strane javnog bilježnika ili drugi opravdani razlozi po ocjeni suda.
(3) Protiv odluke suda iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba.
(4) Odluku iz stavka 1. ovoga članka sud dostavlja ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa, nadležnom tijelu za katastar i javnom bilježniku kojem je oduzeo povjerene poslove.
Članak 186.c
(1) Povjereni postupak osnivanja i obnove zemljišne knjige javni bilježnik je dužan provesti u roku koji je određen odlukom iz članka 185. ovoga Zakona.
(2) Ako javni bilježnik zbog opravdanih razloga ne uspije u roku iz stavka 1. ovoga članka provesti sve radnje, dostavit će o tome izvješće sudu u kojem će obrazložiti razloge zbog kojih nije dovršio postupak.
(3) Zbog opravdanih razloga, a nakon što zaprimi izvješće iz stavka 2. ovoga Zakona, sud može produžiti rok iz stavka 1. ovoga članka ili može postupiti sukladno članku 186.b stavku 1. ovoga Zakona.
Članak 186.d
(1) Nakon što javni bilježnik sastavi sve nacrte zemljišnoknjižnih uložaka obavijestit će sud da je dovršen postupak sastavljanja zemljišnoknjižnih uložaka za katastarsku općinu odnosno dio katastarske općine, ako se postupak provodi za dio katastarske općine ili po dijelovima.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka sadrži i podatak o ukupnom broju katastarskih čestica za koje su sastavljeni zemljišnoknjižni ulošci, kao i sve potrebne podatke za uplatu nagrade i naknade javnom bilježniku za provedeni postupak.
Članak 186.e
(1) Ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, na rad javnog bilježnika kao povjerenika suda primjenjuju se propisi koji se primjenjuju na rad sudova.
(2) O razlozima za izuzeće javnog bilježnika odlučuje sud koji ga je postavio za svoga povjerenika.
Članak 186.f
(1) Javni bilježnik ne može, osim zbog osobito opravdanih razloga, odbiti povjereni mu posao.
(2) O opravdanosti razloga iz stavka 1. ovoga članka odlučuje sud koji mu je povjerio posao.
(3) Nadzor nad radom javnog bilježnika kao povjerenika suda obavlja sud koji mu je povjerio posao.
(4) Kad javni bilježnik odbije povjereni posao ili kad mu sud oduzme povjereni posao, sud će narediti javnom bilježniku predaju spisa i po službenoj dužnosti izvršiti svoj nalog.
(5) Sud može novčanom kaznom kazniti javnog bilježnika koji odbije izvršiti nalog suda ili odbije predati sudu spise o povjerenom poslu. Glede novčane kazne primjenjuju se na odgovarajući način odredbe zakona kojim se uređuje ovrha o kazni.
(6) Protiv rješenja o kazni iz stavka 5. ovoga članka dopuštena je žalba drugostupanjskom sudu.
(7) Protiv rješenja drugostupanjskog suda nisu dopušteni izvanredni pravni lijekovi.
Članak 186.g
(1) U slučaju prestanka rada javnog bilježnika i promjene službenoga sjedišta javnog bilježnika, kojem je sud povjerio provođenje postupka osnivanja i obnove zemljišne knjige, postupit će se po odredbama zakona kojim se uređuje javno bilježništvo koje se odnose na postupak s javnobilježničkim spisima nakon što se uprazni javnobilježničko mjesto.
(2) U slučaju iz članka 186. stavka 4. ovoga Zakona spisi i predmeti povjerenog postupka osnivanja i obnove zemljišne knjige dostavit će se na daljnje postupanje sudu koji je postupak povjerio.
Članak 186.h
(1) Nagrada i naknada javnog bilježnika kao povjerenika suda u provođenju postupka osnivanja i obnove zemljišne knjige određuje se u jedinstvenom iznosu te se odnosi na sve radnje javnog bilježnika u postupku sastavljanja nacrta zemljišnoknjižnog uloška za jednu katastarsku česticu te postupku povodom prijava i prigovora.
(2) Kada u postupku osnivanja i obnove javni bilježnik postupa kao povjerenik suda, ne plaća se javnobilježnička pristojba.
Članak 186.i
(1) Javni bilježnik može za službene radnje koje je proveo u postupku osnivanja i obnove zemljišne knjige kao povjerenik suda zaračunati i naplatiti samo nagradu i naknadu propisanu pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka.
(2) Visinu i način isplate nagrade i naknade za radnje iz članka 186.h ovoga Zakona propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove financija.«.
Članak 22.
U članku 189. stavku 4. riječi: »tehničke reambulacije« brišu se.
Članak 23.
U članku 190. stavku 1. riječi: »ili tehničkoj reambulaciji« brišu se.
U stavku 3. riječi: »ili tehničkom reambulacijom« brišu se.
U stavku 4. riječi: »odnosno tehničke reambulacije« brišu se.
Članak 24.
U članku 193. stavku 5. iza riječi: »sud« dodaju se riječi: »odnosno javni bilježnik kao povjerenik suda u postupcima koji su mu povjereni«.
Iza stavka 8. dodaju se stavci 9. i 10. koji glase:
»(9) Odluku iz stavka 1. ovoga članka nadležni sud dostavlja javnom bilježniku te zajedno s obavijesti iz članka 186.d stavka 1. ovoga Zakona ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.
(10) Zemljišna knjiga odnosno dio zemljišne knjige koja se otvori temeljem odluke iz stavka 1. ovoga članka vodi se u BZP-u.«.
Članak 25.
U članku 199. iza stavka 3. dodaju se stavci 4., 5., 6. i 7. koji glase:
»(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, javnom bilježniku može se povjeriti provođenje postupaka iz stavka 3. ovoga članka ako je postupak osnivanja odnosno obnove zemljišne knjige za tu katastarsku općinu bio povjeren javnom bilježniku.
(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka postupak iz stavka 3. ovoga članka povjerit će se javnom bilježniku koji je provodio postupak obnove zemljišne knjige.
(6) Odluku povodom prijava i prigovora zemljišnoknjižni sud dužan je donijeti u roku od 90 dana od isteka zadnjeg dana roka za ispravak. Ako je postupak iz stavka 3. ovoga članka povjeren javnom bilježniku, javni bilježnik dužan je donijeti nacrt odluke povodom zaprimljenih prijava i prigovora u roku od 90 dana od isteka zadnjeg dana roka za ispravak, a sud je dužan temeljem dostavljenog nacrta odluke odnijeti odluku u roku od 30 dana od dana zaprimanja nacrta odluke.
(7) Nagrada i naknada javnom bilježniku za provođenje postupka iz ovoga članka obuhvaćena je nagradom i naknadom iz članka 186.h ovoga Zakona.«.
Članak 26.
U članku 201. stavak 4. mijenja se i glasi:
»(4) Prijave i prigovori pristigli nakon isteka roka za ispravak odbacit će se kao nepravodobni u roku od 15 dana od dana zaprimanja.«.
Članak 27.
U članku 209. stavak 5. briše se.
Dosadašnji stavci 6., 7. i 8. postaju stavci 5., 6. i 7.
Članak 28.
U članku 213. stavak 3. mijenja se i glasi:
»(3) Protiv rješenja kojim se prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka odbija ili odbacuje dopuštena je žalba.«.
Stavak 4. briše se.
Članak 29.
U članku 216. stavak 3. mijenja se i glasi:
»(3) Na raspravu za ispravak sud može pozvati službenika nadležnog tijela za katastar u svojstvu stručne osobe za katastarske podatke.«.
Članak 30.
Članak 223. briše se.
Članak 31.
U članku 233. stavci 4. i 5. mijenjaju se i glase:
»(4) Sporazumom iz stavka 3. ovoga članka osiguravaju se sredstva za financiranje svih troškova osnivanja ili obnove zemljišnih knjiga te pojedinačnog preoblikovanja i nagrada i naknada javnog bilježnika kao povjerenika suda koji provodi postupak, a sve u dogovorenim omjerima ili u cijelosti.
(5) Sredstva se uplaćuju na račun državnog proračuna Republike Hrvatske, sukladno pozivu na broj temeljem Naputka o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba, a u skladu sa Sporazumom ili uputom Ministarstva pravosuđa i uprave, a sredstva se mogu koristiti samo za namjenu iz sporazuma sklopljenog po odredbama ovoga članka.«.
Članak 32.
Iza članka 233. dodaje se Članak 233.a koji glasi:
»Članak 233.a
(1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa obračunat će iznos naknade i nagrade javnog bilježnika sukladno Pravilniku iz članka 186.i stavka 1. ovoga Zakona, a nakon što javni bilježnik dovrši povjerene poslove.
(2) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa nakon što obračuna iznose iz stavka 1. ovoga članka donijet će rješenje o isplati, protiv kojega nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor«.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 33.
Smatra se da zemljišnoknjižni referenti koji imaju višu stručnu spremu upravnopravnog ili društvenog smjera i tri godine radnog iskustva na poslovima zemljišnoknjižnog referenta ili srednju stručnu spremu i pet godina iskustva na poslovima zemljišnoknjižnog referenta, a na dan stupanja na snagu ovoga Zakona rade kao zemljišnoknjižni referenti, ispunjavaju uvjete i mogu pristupiti polaganju ispita za ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta i biti imenovani za ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta u postupku utvrđenom pravilnikom iz članka 125. stavka 5. ovoga Zakona.
Članak 34.
Odredba članka 3. ovoga Zakona ne primjenjuje se na isprave koje su sastavljene prije stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 35.
(1) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će pravilnike iz članka 10. ovoga Zakona i članka 186.i koji je dodan člankom 21. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će pravilnik iz članka 12. ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će odluku iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona kada se za to ispune tehnički preduvjeti, a najkasnije u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 36.
Započeti postupci osnivanja i obnove zemljišne knjige do dana stupanja na snagu ovoga Zakona provest će se prema odredbama Zakona o zemljišnim knjigama (»Narodne novine«, br. 63/19.).
Članak 37.
(1) Pravilnik o elektroničkom poslovanju korisnika i ovlaštenih korisnika sustava zemljišnih knjiga (»Narodne novine«, br. 108/19.) ostaje na snazi do donošenja pravilnika iz članka 10. ovoga Zakona.
(2) Pravilnik o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (Zemljišnoknjižni poslovnik) (»Narodne novine«, br. 81/97., 109/02., 123/02., 153/02., 14/05. i 60/10.) i Pravilnik o mjerilima za rad zemljišnoknjižnih službenika (»Narodne novine«, br. 64/12.) ostaju na snazi do donošenja pravilnika iz članka 12. ovoga Zakona.
Članak 38.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredaba članka 105. stavaka 1., 5. i 6. koji je izmijenjen člankom 10. ovoga Zakona te članka 107. koji je izmijenjen člankom 11. ovoga Zakona koji stupaju na snagu u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Klasa: 022-02/22-01/35
Zagreb, 21. listopada 2022.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Gordan Jandroković, v. r.